Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

5.6.2019

Disciplinska povreda zlouporabe položaja može, ali ne mora imati obilježja korupcije

Službenik može zlouporabiti položaj u kontekstu korupcije, ali i izvan toga. Bitna obilježja disciplinske povrede zlouporabe položaja nisu identična bitnim obilježjima kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti.

Više zakona na području službeničkog prava normira zlouporabu položaja kao tešku/težu povredu službene dužnosti (disciplinsku povredu). Riječ je prije svega o:

- zlouporabi položaja ili prekoračenju ovlasti u službi, iz članka 99. stavak 1. točka 4. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 38/13., 37/13., 1/.15, 138/15. i 61/17.);

- zlouporabi položaja u službi ili izvan službe ili prekoračenju ovlasti u službi, iz članka 96. točke 3. Zakona o policiji („Narodne novine“, br. 34/11., 130/12., 89/14., 151/14., 33/15. i 121/16);

- zlouporabi položaja, iz članka 46. točka 4. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 86/08., 61/11., 4/18. i 96/18.; ovdje prekoračenje ovlasti čini zasebnu povredu, iz točke 5. navedenoga članka).

Istodobno, propisano je obvezno izricanje kazne prestanka (državne) službe kada disciplinska povreda ima obilježja korupcije (članak 110. stavak 5. Zakona o državnim službenicima; članak 110. stavak 3. Zakona o policiji; članak 65. stavak 6. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi).

U praksi nekih disciplinskih (upravnih) tijela izraženo je stajalište da zlouporaba položaja i ovlasti ulazi u pojam korupcije u najširem smislu, što razumijeva obligatornost izricanja disciplinske kazne prestanka službe.

Definicija korupcije, sadržana u Nacionalnom programu za borbu protiv korupcije s Akcijskim planom za borbu protiv korupcije („Narodne novine“, br. 34/02.), glasi:

„Korupcijom se smatra svaki oblik zloporabe ovlasti radi osobne ili skupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Takvo je određenje široko i pokriva velik krug pojava. Javno mnijenje i politički način govora pod pojmom korupcije razumiju sasvim različite društvene pojave: organizirani i gospodarski kriminal, lošu vlast i njezine posljedice, ljudsku prevrtljivost i bahatost vlasti. Ne postoji zakonsko određenje korupcije, ali se konvencionalno pod tim pojmom smatra davanje i primanje mita (članak 347., i 348. KZ-a), protuzakonito posredovanje (članak 343. KZ-a), zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti (članak 338. KZ-a), zlouporaba položaja i ovlasti (članak 337. KZ-a), zlouporaba u postupku stečaja (članak 283. stavak 2. i 3. KZ-a), nelojalna konkurencija u vanjskotrgovinskom poslovanju (članak 289. stavak 2. KZ-a), sklapanje štetnih ugovora (članak 249. KZ-a), odavanje službene tajne (članak 351. KZ-a) te izdavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne (članak 295. KZ-a).“

Navedena definicija referirala se na kaznena djela regulirana prijašnjim Kaznenim zakonom („Narodne novine“, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 84/05. i 51/01.), kojim je kao jedno od bitnih obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti propisan cilj da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu (članak 337. stavak 1.), dok je jedno od bitnih obilježja kaznenog djela zlouporabe obavljanja dužnosti državne vlasti (čl. 338.) normirano tekstom: „koja radi pribavljanja imovinske koristi u svojoj privatnoj djelatnosti ili privatnoj djelatnosti članova svoje obitelji“.

Sadržaj bitnih obilježja pojedinih kaznenih djela na umu je potrebno imati i kod kaznenih djela obuhvaćenih odredbom članka 21. stavka 1. točke 2. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta („Narodne novine“, br. 76/09., 116/10., 145/10., 57/11., 136/12. i 148/13.), na koji propis dio disciplinskih tijela upire pri svojoj interpretaciji disciplinskih djela koja imaju obilježja korupcije. Navedena se odredba također poziva na zlouporabu položaja i ovlasti iz članka 337. Kaznenog zakona.

I važeća normativna definicija kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, sadržana u članku 291. stavku 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18), sadržava, među inim, izričaj „pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu“.

Potrebno je, stoga, u vidu imati da bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti nisu apsolutno jednaka obilježjima teže povrede službene dužnosti zlouporabe položaja u službi, zbog čega počinjenje navedene disciplinske povrede nužno ne obuhvaća koruptivna obilježja. K tome, Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, na koji se u svojim odlukama poziva dio disciplinskih tijela, sastavljen je u kaznenopravnom kontekstu, koji nije uvijek i posve primjenjiv u disciplinskim postupcima.

Prethodno izneseno sukladno je doktrinarnim pristupima pojmu korupcije. Primjerice, prema Kregaru, pod korupcijom se razumije zlouporaba javne službe radi osobne koristi. Može se smatrati i posebnom situacijom razmjene u kojoj javni službenik smatra svoj položaj izvorom prihoda i želi uvećati osobni dobitak. Različite su pravne definicije korupcije, neka od standardnih određenja jesu: (ne)izravno traženje ili primanje osobe koja obavlja javnu funkciju novčane vrijednosti ili druge povlastice za njega ili neku drugu osobu ili jedinicu, u razmjenu za neki akt ili propust u obavljanju javne dužnosti; (ne)posredna ponuda ili jamčenje osobi koja obavlja javnu funkciju novčane vrijednosti u navedenu svrhu; akt ili propust spomenute vrste radi dobivanja nezakonite pogodnosti za sebe ili treću stranu, i sl.1  Komparativno, naglašava se da je riječ o nedopuštenom utjecaju na osobu na položaju od povjerenja kojim se u daje ili nudi neka nagrada ili pogodnost kako bi takva osoba učinila nešto u nadležnosti tijela kojem pripada.2

Korupcije, dakle, nema bez nekog oblika obećanja ili davanja kakve koristi. Ako toga nema, službeniku svejedno može biti izrečena kazna prestanka službe zbog zlouporabe položaja, ali izricanje te kazne nije obvezno, kao kod disciplinskih povreda s obilježjima korupcije.

doc. dr. sc. Alen Rajko



_______________

1  Kregar, Josip, Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija, 1999., 91.-93. str.

2 Oxford Dictionary of Law, 2003., 56. str.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2019

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite