Svrha PESCO-a je dvojaka. Predstavlja okvir koji omogućava državama članicama razvoj zajedničke međusobne suradnje u konkretnim projektima obrane i sigurnosti odnosno povećanje njihove učinkovitosti u rješavanju sigurnosnih prijetnji i trošenju vlastitih proračunskih sredstava namijenjenih obrani, te je ujedno i strukturirani proces koji za cilj ima, indirektno, produbljivanje suradnje između država članica u pogledu budućeg stvaranja zajedničkog obrambenog sustava EU-a.
Nakon što su pripreme za njegovo stvaranje trajale od 2014. do 2016. godine, PESCO je formalno uspostavljen u prosincu 2017. (Council decision (CFSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017.). 25 država članica dobrovoljno je odlučilo sudjelovati u inicijativi. U njoj ne sudjeluju: Ujedinjeno kraljevstvo zbog skorog izlaska iz EU-a, Danska koja ne sudjeluje u Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici te vojno neutralna Malta koja je odlučila ne sudjelovati dok ne vidi u kojem se smjeru PESCO projekt kreće.
U ožujku 2018. Vijeće EU donijelo je provedbeni plan kojim se pruža strateško usmjeravanje i smjernice o tome kako strukturirati daljnji rad na postupcima i upravljanju, među ostalim, u pogledu projekata i u vezi s redoslijedom ispunjavanja obveza, zatim raspored postupka preispitivanja i ocjene nacionalnih provedbenih planova, kronologija za dogovor o mogućim budućim projektima i temeljna načela zajedničkog skupa pravila upravljanja za buduće projekte.
Isti je dan donesena i odluka o formalnoj uspostavi početnog popisa 17 suradničkih projekata. Dodatnih 17 projekata Vijeće je usvojilo 19. studenog 2018.
Tajništvo PESCO-a čine Europska obrambena agencija i Europska služba za vanjsko djelovanje.
Za projekte PESCO-a zadužena je Europska obrambena agencija, a projekti se financiraju iz Europskog fonda za obranu. Europski fond za obranu osnovan je 2017., a plan je da bi se kroz njega godišnje, nakon 2020. godine, mogao financirati razvoj obrambenih kapaciteta u iznosu od 1 milijarde eura. Multiplikativnim efektom, uz sufinanciranje pojedinih zemalja članica, moglo bi se, u budućnosti, osigurati i do 5 milijardi eura.
Za razvoj sposobnost, fond je za 2019. i 2020. godinu rezervirao 500 milijuna eura, a za istraživačke projekte 90 milijuna eura.
Provedba PESCO-a usko je povezana i sa Koordiniranim godišnjim preispitivanjem u području obrane (engl. Coordinated Annual Review on Defence (CARD). Putem CARD-a Europska obrambena agencija dolazi do informacija o:
- obrambenim planovima država članica,
- implementaciji europskih razvojnih prioriteta
- razvoju Europske suradnje.
Testni CARD izvještaj EDA-e iz svibnja 2019. godine navodi da postoji trend rasta obrambene potrošnje, iako je iznos još uvijek manji nego što je bio u 2005. godini.
Međutim, u usporedbi s 2015. godinom, u 2017. godini zabilježen je pad ulaganja u istraživanje i razvoj, a procjena je da će se smanjenje nastaviti i u idućim godinama. Smanjenje potrošnje za istraživanje i razvoj uvelike će smanjiti dugoročne kapacitete EU-a u pogledu tehnoloških inovacija. Situacija je nešto bolja u pogledu međudržavne suradnje. Područja u kojima su države članice surađivale na zadovoljavajućoj razini su: protuzračna obrana kratkog dometa, oklopna vozila uključujući tenkove, helikopteri, medicinska pomoć, cyber obrana, satelitska komunikacija, besposadne letjelice, mornaričke minske protumjere i pomorska sigurnost.
Hrvatska aktivno sudjeluje u šest PESCO projekata koji uključuju vojnu mobilnost, sposobnost razmještanja vojne pomoći u slučaju katastrofa, logističku potpora operacijama, pomorsko motrenje i kibernetičku sigurnost te CBRN nadzor.
Neven Brkić, dipl. iur.
