Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

6.9.2019

Suradnja članica EU-a u području obrane - PESCO

U cilju povećanja učinkovitosti u rješavanju sigurnosnih izazova, rada prema dodatnoj integraciji i jačanju suradnje u području obrane, a potaknuta promjenama u sigurnosnoj situaciji u Europi, posebice u pogledu Ruske aneksije Krima i migracijskih pritisaka, Europska Unija razvila je koncept Stalne strukturirane suradnje (engl. Permanent Structured Cooperation – PESCO).

Svrha PESCO-a je dvojaka. Predstavlja okvir koji omogućava državama članicama razvoj zajedničke međusobne suradnje u konkretnim projektima obrane i sigurnosti odnosno povećanje njihove učinkovitosti u rješavanju sigurnosnih prijetnji i trošenju vlastitih proračunskih sredstava namijenjenih obrani, te je ujedno i strukturirani proces koji za cilj ima, indirektno, produbljivanje suradnje između država članica u pogledu budućeg stvaranja zajedničkog obrambenog sustava EU-a.

Nakon što su pripreme za njegovo stvaranje trajale od 2014. do 2016. godine, PESCO je formalno uspostavljen u prosincu 2017. (Council decision (CFSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017.). 25 država članica dobrovoljno je odlučilo sudjelovati u inicijativi. U njoj ne sudjeluju: Ujedinjeno kraljevstvo zbog skorog izlaska iz EU-a, Danska koja ne sudjeluje u Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici te vojno neutralna Malta koja je odlučila ne sudjelovati dok ne vidi u kojem se smjeru PESCO projekt kreće.

U ožujku 2018. Vijeće EU donijelo je provedbeni plan kojim se pruža strateško usmjeravanje i smjernice o tome kako strukturirati daljnji rad na postupcima i upravljanju, među ostalim, u pogledu projekata i u vezi s redoslijedom ispunjavanja obveza, zatim raspored postupka preispitivanja i ocjene nacionalnih provedbenih planova, kronologija za dogovor o mogućim budućim projektima i temeljna načela zajedničkog skupa pravila upravljanja za buduće projekte.

Isti je dan donesena i odluka o formalnoj uspostavi početnog popisa 17 suradničkih projekata. Dodatnih 17 projekata Vijeće je usvojilo 19. studenog 2018.

Tajništvo PESCO-a čine Europska obrambena agencija i Europska služba za vanjsko djelovanje.

Za projekte PESCO-a zadužena je Europska obrambena agencija, a projekti se financiraju iz Europskog fonda za obranu. Europski fond za obranu osnovan je 2017., a plan je da bi se kroz njega godišnje, nakon 2020. godine, mogao financirati razvoj obrambenih kapaciteta u iznosu od 1 milijarde eura. Multiplikativnim efektom, uz sufinanciranje pojedinih zemalja članica, moglo bi se, u budućnosti, osigurati i do 5 milijardi eura.  

Za razvoj sposobnost, fond je za 2019. i 2020. godinu rezervirao 500 milijuna eura, a za istraživačke projekte 90 milijuna eura.

Provedba PESCO-a usko je povezana i sa Koordiniranim godišnjim preispitivanjem u području obrane (engl. Coordinated Annual Review on Defence (CARD). Putem CARD-a  Europska obrambena agencija dolazi do informacija o:

- obrambenim planovima država članica,

- implementaciji europskih razvojnih prioriteta

- razvoju Europske suradnje.

Testni CARD izvještaj EDA-e iz svibnja 2019. godine navodi da postoji trend rasta obrambene potrošnje, iako je iznos još uvijek manji nego što je bio u 2005. godini.

Međutim, u usporedbi s 2015. godinom, u 2017. godini zabilježen je pad ulaganja u istraživanje i razvoj, a procjena je da će se smanjenje nastaviti i u idućim godinama. Smanjenje potrošnje za istraživanje i razvoj uvelike će smanjiti dugoročne kapacitete EU-a u pogledu tehnoloških inovacija. Situacija je nešto bolja u pogledu međudržavne suradnje. Područja u kojima su države članice surađivale na zadovoljavajućoj razini su: protuzračna obrana kratkog dometa, oklopna vozila uključujući tenkove, helikopteri, medicinska pomoć, cyber obrana, satelitska komunikacija, besposadne letjelice, mornaričke minske protumjere i pomorska sigurnost.

Hrvatska aktivno sudjeluje u šest PESCO projekata koji uključuju vojnu mobilnost, sposobnost razmještanja vojne pomoći u slučaju katastrofa, logističku potpora operacijama, pomorsko motrenje i kibernetičku sigurnost te CBRN nadzor.

Neven Brkić, dipl. iur.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite