Pravo očeva na korištenje rodiljnog dopusta

Odredbe Zakona primjenjuju se pod jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici, kao i na roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu, a koje se ne nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici.

Iako prema odredbama važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, očevi imaju pravo koristiti četiri mjeseca roditeljskog dopusta u pravilu oni svoje pravo i svoj dio dopusta prenose na majke koje provode godinu dana na rodiljnom dopustu koristeći šest mjeseci rodiljnog, četiri mjeseca roditeljskog dopusta i dva mjeseca koja im prenose očevi.

Vremenske i novčane potpore

Potpore propisane Zakonom mogu ostvarivati majka i otac djeteta, posvojitelj djeteta, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj. Potpore su vremenske, a to su dopusti, poštede od rada i propisano vrijeme za brigu o djetetu, te novčane, a to su naknada plaće, novčana naknada, novčana pomoć i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete.

Korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora

Korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora su :

1. zaposleni roditelji djeteta koji na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja što obuhvaća

• osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
• osobe s prebivalištem ili  odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju

2. Zaposleni  roditelj je i roditelj koji je:

• izabran ili imenovan na stalnu dužnost u tijelima državne vlasti ili u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću i ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja
• član uprave trgovačkog društva, ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja
• prema propisima o radu sklopio ugovor o stručnom osposobljavanju, bez zasnivanja radnog odnosa i koji, po toj osnovi, ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja
• roditelj njegovatelj, koji po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te
• osoba koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, te po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

3. samozaposleni roditelj – na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika iz obveznog i mirovinskog osiguranja

•  osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti
• osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost
• osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit a nisu osigurani po osnovi rada
• službenik vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada

4. Korisnici su i :

• roditelj koji ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja te koji je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznog zdravstvenog osiguranja
• poljoprivrednik koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac te ako je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, a nije obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit
• nezaposleni roditelj koji prema propisima ima priznat status nezaposlene osobe ako Zakonom nije drugačije propisano
• roditelj izvan sustava rada - to je korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema  propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske ili osoba koja se prema propisima iz socijalne skrbi ne smatra sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je polaznik redovitog školovanja ili sveučilišnog ili stručnog studija ili korisnik koji nema uvjete za ostvarenje jednog od ovih statusa ali ima status zdravstveno osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja

5. Korisnik je i

• posvojitelj koji ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prema svom radnopravnom statusu
• skrbnik maloljetnog djeteta kojem je rješenjem nadležnog tijela to dijete povjereno na čuvanje i odgoj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.i
• udomitelj maloljetnog djeteta, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.
• stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koji ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.¹

Sva prava propisana Zakonom mogu ostvariti samo osobe koje imaju važeći status u obveznom zdravstvenom osiguranju kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Rodiljni te kasnije roditeljski dopust mogu koristiti i majke i očevi

Razdoblje nakon rođenja djeteta pa do navršenih 6 mjeseci naziva se rodiljni dopust. Rodiljni dopust koristi majka djeteta, i to zaposlena ili nezaposlena trudnica, odnosno zaposlena ili samozaposlena majka za vrijeme trudnoće, poroda i njege novorođenog djeteta. Pravo na rodiljni dopust trudnica može koristiti od 28 dana prije dana očekivanog poroda, do navršenih šest mjeseci života djeteta. Obvezni rodiljni dopust može koristiti samo majka djeteta i koristi se u neprekidnom trajanju od 98 dana, od kojih 28 dana prije poroda i 70 dana nakon rođenja djeteta.

Kada otac može koristiti rodiljni dopust?

Nakon proteka vremena obveznog rodiljnog dopusta zaposlena ili samozaposlena majka ima pravo na dodatni rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta, koji može svojom pisanom izjavom prenijeti na oca djeteta uz njegovu prethodnu suglasnost, u cijelosti ili u vremenski ograničenom trajanju.² Dakle nakon proteka 70 dana od dana rođenja djeteta rodiljni dopust može koristiti otac.

Očevi koji koriste roditeljski dopust

Nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta započinje korištenje roditeljskog dopusta. Pravo na roditeljski dopust osobno je pravo oba zaposlena roditelja ili samozaposlena roditelja i koriste ga u jednakom dijelu. Roditeljski dopust roditelj može iskoristit do osme godine djetetova života, no uglavnom se iskoristi do prve godine djetetova života. Ako su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena, roditeljski dopust traje 8 mjeseci (za prvo i drugo rođeno dijete) te 30 mjeseci (za blizance, treće i svako sljedeće dijete) ako ga, sukladno dogovoru, koriste oba roditelja. Ako cijeli roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj onda traje 6 odnosno 30 mjeseci.³

Znači roditeljski dopust može trajati 8 mjeseci ako će ga koristiti 4 mjeseca majka, pa 4 mjeseca otac djeteta. Otac djeteta svoje pravo može prenijeti na majku, ali tada roditeljski dopust može trajati najviše 6 mjeseci.  Nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni ili roditeljski dopust, jedan od zaposlenih roditelja, otac ili majka djeteta ima pravo ne raditi do navršene 3. godine djetetova života, tada prava i obveze iz radnog odnosa miruju a poslodavac je dužan jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa dostaviti. Nadalje u skladu sa člankom 23. roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života.

Prava prema kolektivnim ugovorima

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“, br. 128/2017., 28/2018.) člankom 43. i 62. i Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama („Narodne novine“, br. 51/2018.) člankom 28. propisuju da zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust od 5 dana u slučaju rođenja ili posvojenja djeteta, što pretpostavlja da otac može koristiti taj dopust, i također zaposlenici imaju pravo na pomoć u slučaju rođenja ili posvojenja svakog djeteta u visini 50 % jedne proračunske osnovice.

Prijenos prava na jednog roditelja

Ukoliko se dogodi da  jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja umre ili iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga ne može koristiti pripadajuće pravo tada se pravo korištenje propisano zakonom prenosi na drugog roditelja.  U situaciji kada se pravo korištenja rodiljnog dopusta prenosi na oca, on prava propisana zakonom ostvaruje ovisno o svom radnopravnom statusu.

Naknada plaće zaposlenog ili samozaposlenog roditelja

Naknade zaposlenim i samozaposlenim roditeljima razlikuju se za dva razdoblja, rodiljni i roditeljski dopust. Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust u prvih 6 mjeseci, zaposleni ili nezaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100 posto od osnovice za naknadu plaće. Iznos naknade se računa kao prosjek plaće prethodnih 6 mjeseci prije odlaska na rodiljni dopust. Uvjet za primanje naknade po ovom kriteriju je da roditelj ima 12 mjeseci neprekidnog staža ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Ako taj uvjet nije ispunjen, roditelj ima pravo na rodiljnu naknadu no u iznosu od 70% proračunske osnovice. Za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, nakon navršenih 6 mjeseci djeteta roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100 % osnovice naknade plaće,  koja ne može iznositi više od 120 % proračunske osnovice.

Zaključno

Provedbu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama nadzire Ministarstvo nadležno za obitelj, a za provedbu prava iz ovog Zakona nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Jadranka Bando, dipl. iur.

___________________

¹ Članak 7. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/2008., 110/2008., 34/2011., 54/2013., 152/2014., 59/2017.)

^ 2 Članak 12. stavak 5. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine", br. 85/2008., 110/2008., 34/2011., 54/2013., 152/2014., 59/2017.)

^ 3 Članak 13. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine", br. 85/2008., 110/2008., 34/2011., 54/2013., 152/2014., 59/2017.)