Trenutno važeći Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima ("Narodne novine" broj 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.) donijet je sa svrhom navedenom u članku 1. a to je osiguravanje sigurnosti gledatelja, natjecatelja i drugih sudionika športskog natjecanja ili športske priredbe i stvaranje okruženja koje sprječava, suzbija i sankcionira nedolično ponašanje, nerede, te nasilje, prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja ili športske priredbe, zaštita gledatelja koji se dolično ponašaju, zaštite drugih građana i njihove imovine, imovine pravnih osoba te stvaranje uvjeta da športsko natjecanje ili športska priredba što više pridonosi kvaliteti života građana, osobito mladeži.
Novim prijedlogom izmjena Zakona istaknuto je kako postojeći Zakon u nedovoljnoj mjeri regulira i kažnjava protupravna ponašanja navijača tijekom sportskih natjecanja ali i ponašanja prije i nakon natjecanja. Predlagatelj Zakona želi bolje regulirati i procesuirati protupravna ponašanja navijača na sportskim natjecanjima koja se odvijaju u inozemstvu, te na pravcima putovanja prema mjestima odvijanja natjecanja. Želi se proširiti lista inkriminiranih ponašanja, olakšati policiji kvalitetno provođenje kriminalističkih istraživanja prekršaja i kaznenih djela vezanih za remećenje javnog reda i mira na sportskim natjecanjima, kao i smanjiti ograničenja sudovima i pravosudnim tijelima i olakšati provođenje prekršajnih i kaznenih postupaka.
Novi prijedlog Zakona želi povećati sigurnost gledatelja time da prekršajno kažnjava dolazak osobe na sportsko natjecanje pod utjecajem droga ili pod utjecajem alkohola. Osobe koje su pod utjecajem, a koje se odbiju povrgnuti ispitivanju alkoholiziranosti mjernim uređajem te testiranju na droge bile bi prekršajno kažnjene temeljem predloženih izmjena Zakona kao i osobe koje na sportsko natjecanje dolaze sa predmetima koje služe za prikrivanje osobnog identiteta. Prijedlog prekršajem označava i pozivanje, poticanje ili sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe, sportaše ili druge osobe te oštećenja ili uništenja dijelova športskog objekta kada je nastupila mala šteta.
Novim izmjenama mijenja se članak 4. Zakona koji definira protupravna ponašanja na sportskim natjecanjima na način kojim bi se prekršaj pokušaja ulaska, dolaska i boravka na prostoru športskog objekta proširio i na odbijanje podvrgavanju ispitivanja alkoholiziranosti mjernim uređajem, prekršaj maskiranja lica proširio i na posjedovanje odjevnih predmeta, koji pored osnovne namjene služe i za prikrivanje osobnog identiteta, te propisao i prekršaj pozivanja, poticanja ili sudjelovanja u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe, sportaše ili druge osobe, kao i prekršaj oštećenja ili uništenja dijelova športskog objekta. Članak 4. u stavku 2. trenutno propisuje kako su protupravna ponašanja iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti tijekom čitavog razdoblja od polaska, putovanja, trajanja natjecanja do povratka sa športskog natjecanja. Iz navedenog je vidljivo kako se izmjenama članka 4. znatno proširuje odgovornost za protupravno ponašanje prije, tijekom i nakon održavanja športskih natjecanja.
Izmjene usklađuju pojmove iz Zakona o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima s pojmovima definiranim odredbama iz Zakona o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“ broj 76/09., 92/14., 70/19). Očekuje se da će isključenje sa športskog natjecanja počinitelja protupravnih ponašanja koje se predlaže dovesti do smanjenja angažiranja policije na provedbi mjera osiguranja iz nadležnosti policije što izravno dovodi do smanjenja utroška proračunskih sredstava, kako navodi analiza postojećeg stanja prijedloga.
Zanimljiva je izmjena članka 37. stavka 1. točke 2. koja propisuje kako će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za prekršaj fizička osoba koja organizira športsko natjecanje ako na športskom natjecanju nema redarsku službu ili nema dovoljan broj redara. Novim izmjenama postojećoj točki dodaje se odredba kako će se navedenom novčanom kaznom kazniti i ako fizička osoba „ne postupi po zahtjevu policije“. Time se nastoji ojačati uloga policije u reguliranju postupaka organizatora tokom održavanja športskih natjecanja kako bi se otklonile neposredne opasnosti za javnu sigurnost.
Izmjenama članka 38. Zakona propisuje se novčana kazna od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kazne za prekršaj fizičke osoba koja je vlasnik ili korisnik športskog objekta ako unatoč zabrani policije održi, odnosno ne prekine športsko natjecanje. Navedena izmjena je još jedna od mjera koje predlagatelj uvodi u Zakon sa ciljem povećanja ovlasti policije kako bi neposredno tijekom športskih natjecanja u slučajevima izbijanja nereda lakše odgovorili na narušavanja sigurnosti građana i kako bi se povećala uloga policije tijekom odvijanja športskih natjecanja.
Problem nereda na športskim natjecanjima je dugi niz godina prisutan u svijetu i osobito je medijski popraćen na nogometnim utakmicama. Tako primjerice Britanski nogometni savez (Football Association – FA) se dugi niz godina suočava sa problemima nereda na nogometnim utakmicama. Prva rješenja vezana za nerede u Velikoj Britaniji donesena su zakonom iz 1989. godine - Football Spectators Act (Zakon o navijačima na nogometnim utakmicama). Navedenim zakonom obilježena su kao protupravna ponašanja; bacanje predmeta na igralište ili među publiku, rasističko ili nepristojno dobacivanje tijekom utakmica, nasilje, uništavanje imovine, prijetnje, ugrožavanje života, pretjerana konzumacija alkohola, posjedovanje pirotehničkih sredstava i njihovo korištenje na sportskim terenima. Britanski zakon je bio specifičan po tome što je kažnjavao svako protupravno ponašanje povezano sa nogometnom utakmicom unutar 24 sata od početka i nakon kraja utakmice. Omogućavao je i sudsku zabranu dolaska na nogometnu utakmicu osobama (na domaćim utakmicama ili utakmicama u inozemstvu) koje su kažnjene za protupravno ponašanje na nogometnim utakmicama, ali i osobama koje su samo optužene ali ne i osuđene za protupravno ponašanje.
Hrvatsko zakonodavstvo je, kako je iz gore navedenog vidljivo, posegnulo za sličnim rješenjima, kažnjavajući ponašanje navijača kojima se ugrožava javna sigurnost i imovina prije, tijekom i nakon održavanja natjecanja. Hrvatska zakonska rješenja i dalje nisu u potpunosti ostvarila cilj osiguranja javne sigurnosti tijekom održavanja športskih natjecanja, što bi značilo da se u budućnosti mora pristupiti obuhvatnijoj analizi i prikladnijoj regulativi.
Roko Hranjec mag. iur.
