Dakle, diferenciraju se neizravno (indirektno) elektroničko osnivanje i izravno (direktno) elektroničko osnivanje. Dok je neizravno hibridni sustav koji se dijelom provodi posredstvom digitalne komunikacije, a dijelom na klasični način koji zahtijeva fizičku prisutnost stranke, osnivanje na daljinu predstavlja korištenje aplikativnih rješenja i digitalnu konstrukciju cjelokupnog procesa osnivanja na virtualnom temelju i bez sudjelovanja posrednika (punomoćnika).
Neizravno elektroničko osnivanje provodi se posredstvom javnih bilježnika i usluge e-tvrtka uz elektroničko potpisivanje isprava primjenom kojeg principa se društava s ograničenom odgovornošću (društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću) osnivaju u vrlo kratkim rokovima od svega jednog dana (članak 53. stavak 3. Zakona o sudskom registru, "Narodne novine" 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15., 40/19., u nastavku teksta: ZSR). Članak 39. ZSR-a, među ostalim normira slanje elektroničke prijave putem javnog bilježnika, odnosno neizravnim načinom, dok se stavak 2. istog članka odnosi na podnošenje elektroničke prijave kod osnivanja na daljinu.
U praksi rada javnobilježničkog ureda, neizravno elektroničko osnivanje se vrši na način da se sve isprave dematerijaliziraju i tako pretvaraju u elektronički oblik te potpisuju elektroničkim potpisom nakon čega se generira elektronička prijava za upis u sudski registar te se elektronički potpisuje i digitalno šalje u hitro.hr sustav ili u sudski registar. Nakon zaprimanja e-spisa registarski sud vezan je rokom od svega jednog dana radi upisa društva u kojem roku društvo ima i dodijeljeni OIB od strane porezne uprave. Na hitro.hr servisu elektronski se može postaviti zahtjev radi ishođenja Obavijesti o statističkom razvrstavanju prema NKD-u, koji dokument je moguće zaprimiti već isti dan.
Sljedeći korak je sklapanje ugovora s knjigovodstvenim servisom ili izbor knjigovođe te odabir poslovne banke radi prijenosa temeljnog kapitala na račun društva. Ujedno, elektroničkim se načinom može predati prijava u sustav HZMO-a i HZZO-a te prijava društva nadležnoj Poreznoj upravi. Sve navedeno ako se obavlja elektronskim putem (osim izbora knjigovođe i poslovne banke) u prosjeku traje tri do četiri dana. Model elektroničkog osnivanja putem javnih bilježnika pretpostavlja ispunjavanje određenih proceduralnih zahtjeva kao što su provjera identiteta osnivača, utvrđivanje prave i ozbiljne volje te ovlaštenja za poduzimanje određenog pravnog posla te provedbe mjera i radnji osnovanih u svrhu otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.
Društveni ugovor ili izjava o osnivanju trgovačkog društva sastavlja se u formi javne isprave ili javnobilježnički potvrđene privatne isprave koja takvom javnobilježničkom potvrdom (solemnizacijom) stječe pravnu snagu javne isprave, a time i materijalnu dokaznu snagu. Odgovarajući sustav pravne pomoći i kontrole uspostavljen je s ciljem pomoći osnivačima i ostalim sudionicima tih pravnih poslova sa svrhom upoznavanja karakteristika i pravne sfere društvava s ograničenom odgovornošću. Osim toga, te osobe se na taj način upoznaju i s mnogim drugim detaljima vezanim uz pokretanje poslovanja u određenom obliku. Sustav anticipirane kontrole koji se provodi putem javnih bilježnika kao jamaca pravne sigurnosti u postupku osnivanja služi i interesima budućih vjerovnika društva.
Javni bilježnici svojim strankama tumače prava i obveze vezane uz pokretanje poslovanja, a pravna pomoć koju pružaju nije samo sredstvo ostvarivanja pojedinačnih već i općih pravnih interesa te osiguravajući mehanizam od budućih sporova. Dakle, navedeni sustav osnivanja postavljen je na postulatima pravne pomoći i sigurnosti koja svojom pravozaštitnom funkcijom prelazi pojedinačne okvire i djeluje erga omnes. Nasuprot tradicionalnom, ali i digitalno naprednom sustavu osnivanja koji je pobliže opisan u prethodnim rečenicama, nameću se opasnosti i neizvjesnost osnivanja na daljinu bez sudjelovanja punomoćnika. U dijelu te materije, nakon dopuna Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11., 111/12., 68/13., 110/15., 40/19., u nastavku teksta : ZTD) i ZSR-a donesen je Pravilnik o poduzimanju radnji u postupku osnivanja trgovačkih društava na daljinu ("Narodne novine" broj 65/2019. od 05.07.2019., u nastavku teksta: Pravilnik), dok je platforma za osnivanje na daljinu puštena u rad početkom prosinca 2019. g. Za sad ona omogućava tuzemnim osnivačima da osnuju društvo na daljinu, dok će u dogledno vrijeme isti servis biti prilagođen i inozemnim državljanima radi pokretanja poslovanja na području Republike Hrvatske.
Članak 397.a ZTD-a sadrži odredbe o osnivanju trgovačkog društva na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra uz korištenje autentifikacijskog sustava koji jamči značajnu, odnosno visoku sigurnost u pogledu identiteta i istovjetnosti osobe koja pristupa sustavu sudskog registra i uz korištenje obrazaca koji su prilog tog Zakona. Iste odredbe odnose se i na jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. Prema članku 52.a stavak 1., ZSR-a i prema članku 3. Pravilnika postupak osnivanja trgovačkog društva na daljinu provodi se putem informacijskog sustava dostupnog na internetskoj stranici sudskog registra ili preko te stranice u sklopu sustava START. Uvjet pristupa sustavu je posjedovanje vjerodajnica visoke razine sigurnosti, a to su certifikati za elektroničko potpisivanje na kripto uređaju (FinaCertRDC) ili elektronička osobna iskaznica kojom se njeni imatelji identificiraju i autentificiraju te elektronički potpis. Obrasci osnivačkih akata koji se koriste u ovom postupku prilog su zakona (članak 397.c ZTD-a).
Nadalje, prema članku 4. stavak 1. Pravilnika, sadržaj elektroničkih obrazaca određen je između ostalog i pravilnikom kojim se uređuje način upisa u sudski registar. Novi Pravilnik o načinu upisa u sudski registar objavljen je u "Narodnim novinama" dana 11.12.2019. pod brojem 121/2019. U njega su unesene odredbe o izravnom povezivanju sustava START sa sudskim registrom te o podnošenju elektroničke prijave putem tog sustava. Obrasce iz stavka 1. članka 4. Pravilnika (pa i Izjavu o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje, kao ni dugovanja za neto plaće radnicima) osnivač ili druga osoba koja sudjeluje u postupku osnivanja trgovačkih društava na daljinu popunjava u informacijskom sustavu sudskog registra i u znak suglasnosti potvrđuje svojim kvalificiranim elektroničkim potpisom bez javnobilježničke ovjere.
Time je stvorena izričita suprotnost i nesuglasje podzakonske i zakonske norme jer članak 40.a ZSR-a i dalje određuje kako prijavi za osnivanje novog subjekta upisa, uz isprave propisane ovim ili drugim zakonom, osnivač subjekta dužan je priložiti izjavu na kojoj je njegov potpis ovjerio javni bilježnik. Članak 52.b ZSR-a određuje da je postupak osnivanja na daljinu bez punomoćnika pokrenut kada sustav sudskog registra zabilježi da su svi osnivači i članovi uprave potvrdili prijavu za upis osnivanja, a sukladan tome je a članak 5. Pravilnika. Članak 397.c stavak 3. ZTD-a ujedno određuje kako se kao dan sklapanja Društvenog ugovora uzima onaj dan kad je zabilježena posljednja potvrda prihvaćanja. Pravilnik u članku 9. stavak 1. normira kako će svaki osnivač izvršiti uplatu uloga u temeljni kapital društva putem informacijskog sustava sudskog registra na privremeni podračun Državnog proračuna Republike Hrvatske koji je otvoren za tu svrhu.
U postupku osnivanja na daljinu podnesci se podnose i zaprimaju elektroničkim načinom u sustavu START putem informacijskog sustava sudskog registra pa tako i Obavijest o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku i Potvrda o osobnom identifikacijskom broju Ministarstva financija, Porezne uprave. Informacijski sustav sudskog registra će poslati osnivačima obavijest o dostavi pismena na adresu elektroničke pošte iz prijave o upisu i/ili u osobni korisnički pretinac ako ga osnivači imaju (članak 12. stavak 3. Pravilnika). Dakle, sustav START pruža usluge elektroničkog pokretanja poslovanja u jednom koraku i postupku bez posredovanja te fizičkog pojavljivanja pred tijelima i institucijama koje sudjeluju u postupku osnivanja. Osnivači biraju predmet poslovanja iz šifrarnika koji je usklađen sa Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti iz 2007.g. (dalje u tekstu: NKD), ali i slobodnim unosom naziva djelatnosti.
Ovakvim se načinom u pravnom prometu stvara zabuna te nepotrebni dualizam jer ZSR u članku 51. stavak 1. određuje kako se predmet poslovanja - djelatnosti upisuju sukladno posebnim zakonima. Osim toga, zadnjim izmjenama ZTD-a određeno je da se predmet poslovanja može utvrditi navođenjem djelatnosti, ali i općom odredbom, bez nabrajanja djelatnosti koje ga čine (članak 33. stavak 2. ZTD-a). Dakle, odabir djelatnosti sukladno posebnim propisima ili općom odredbom, odnosno i slobodnim navođenjem (ako se radi o djelatnostima koje nisu propisane posebnim zakonima) je u skladu s normativnim utvrđenjima i sa stvarnom svrhom odabira predmeta poslovanja, a to je obavljanje svake dopuštene djelatnosti osim onih koje su zakonom zabranjene ili protivne moralu društva (članak 32. stavak 1. i 2. ZTD-a). Suprotno tome, primarni cilj NKD-a je statističko razvrstavanje, a ne osnova za izbor djelatnosti.
Iako ZTD u članku 397.a stavak 3. izrijekom navodi da se sustavu pristupa osobno, osnivanje na daljinu može utjecati na pojavu nadripisarstva te se opravdano pretpostavlja da nedovoljno informatički i pravno upućeni osnivači neće sami znati poduzimati radnje ovog osnivanja. U takvoj situaciji bi se mogli obraćati osobama koje se uz naplatu bave pružanjem takvih usluga, iako za to nisu ovlaštene uz uvjet da pribave elektronički certifikat i istog povjere osobi koja ima znanja i posjeduje vještine da bi provela takvu vrstu osnivanja. Članak 397.c ZTD-a u stavku 4. sadrži oborivu zakonsku presumpciju o pravoj volji osnivača i razumijevanju smisla određenog pravnog posla u slučaju za osnivača koji prilikom osnivanja na daljinu bez punomoćnika potvrdi popunjeni obrazac društvenog ugovora pa se smatra da je suglasan s njegovim sadržajem, da je osnivački akt sastavljen u skladu s njegovom pravom voljom te da razumije smisao i posljedice njegova prihvaćanja.
Dakle, u postupku osnivanja na daljinu vrši se unošenje podataka u standardizirane obrasce elektroničkim putem te se pritom ne utvrđuje ovlaštenje za sklapanje određenog pravnog posla i postojanje prave i ozbiljne volje dok je za takvu provjeru kod neizravnog načina osnivanja potrebna nazočnost podnositelja pred javnim bilježnikom. U odnosu na identifikaciju potpisnika ZTD u članku 397.d određuje kako osnivači mogu biti samo osobe koje imaju valjanu vjerodajnicu, dok članak 52.c ZSR-a određuje kako pristup sustavu sudskog registra elektroničkim putem se ostvaruje upotrebom vjerodajnica Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava značajne ili visoke razine sigurnosti, uz prethodnu autentifikaciju i autorizaciju. Ovdje je bitno napomenuti kako autentifikacija nikad ne može sa nedvojbenom sigurnošću potvrditi nečiji stvarni (fizički) identitet pa se otvara realna mogućnnost korištenja tuđih pristupnih podataka, povjeravanja elektroničkog identiteta osobi koja nije njegov imatelj, elektroničkih krađa i sl.
Kao posebna prednost sustava START navodi se automatizam pokretanja poslovanja. Međutim, automatizam i sve druge karakteristike osnivanja na daljinu (primjena načela samo jednom, manji broj koraka, manji troškovi i sl.) ne smiju ići na štetu pravne sigurnosti. Pogotovo ako imamo na umu da se svi ti principi i načela objedinjenog online postupanja mogu na jednaki način i efektivno provoditi uz virtulano sudjelovanje kontrolnog mehanizma. Ujedno, online sustav osnivanja bez sudjelovanja punomoćnika može dovesti do smanjenja povjerenja u sudski registar kao javnu knjigu te u pravnom prometu nametnuti potrebu diverzifikacije društava koja su osnovana u sustavu pravne sigurnosti i anticipirane kontrole uz sudjelovanje javnih bilježnika te društava osnovanih naprečac, bez prethodne kontrole i savjetodavne pravne pomoći i sa razgranatim mogućnostima pojave raznih malverzacija.
Osim toga, nejasno je zašto je u Republici Hrvatskoj naglasak stavljen na olakšavanje pokretanja poslovanja iako tu fazu već odavno karakteriziraju vrlo kratki rokovi u kojima se društva osnivaju elektroničkim načinom. Rizici osnivanja na daljinu bez sudjelovanja punomoćnika su mnogo veći od pozitivnih efekata koje bi se mogle polučiti takvim osnivanjem iz razloga što takav način osnivanja otvara put negativnim pojavama i zlouporabama kao što su elektroničke krađa i krađa identiteta, širenje nadripisarstva i sive ekonomije, pranje novca i financiranje terorizma. Analogno klasičnom postupku osnivanja i njegovu inačicu na daljinu bi trebalo urediti na način da se u tom postupku očuva sudjelovanje javnih bilježnika koji bi udovoljavajući zahtjevima izravne digitalne arhitekture te procese provodili posredstvom videokonferencijske tehnologije. Na taj način bi se vršila nedvojbena identifikacija stranaka i sudionika tih pravnih poslova, utvrđivala bi se odsutnost mana volje i ovlaštenje za sklapanje određenog pravnog posla te bi se poduzimale i druge radnje i mjere koje pridonose pravnoj sigurnosti.
Mira Grbac, mag. iur. univ. spec. polit.
