Zakon o pomilovanju

Novi zakon usklađen je s Kaznenim zakonom („Narodne novine“, broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.) ali je primjenjiv i u postupku pomilovanja za kaznene sankcije izrečene na temelju prethodnog Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11.) te je usklađen i sa Zakonom o probaciji („Narodne novine“, broj: 99/18.) i Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji („Narodne novine“, broj: 143/12., 105/15. i 32/17.).

Zakonom se propisuju oblici pomilovanja, učinci pomilovanja, osobe ovlaštene za podnošenje molbe za pomilovanje te postupak nadležnih tijela u vezi s pomilovanjem.

Pomilovanja daje Predsjednik Republike Hrvatske osuđenim fizičkim osobama za izrečene kaznenopravne sankcije koje su izrekli sudovi u Republici Hrvatskoj ili koje se izvršavaju u Republici Hrvatskoj i za njihove pravne posljedice. Međutim, postupak pomilovanja ne služi preispitivanju pravilnosti i zakonitosti pravomoćnih presuda. Naime, ono nije pravni lijek kojim bi se mogli ukloniti eventualni nedostaci sudske odluke, nego predstavlja individualni čin kojim se osuđenik ili druga osoba ovlaštena na podnošenje molbe izravno obraća Predsjedniku Republike Hrvatske, tražeći od njega akt milosti. Potrebno je istaknuti da institutu pomilovanja ne podliježu sankcije izrečene za prekršaje.

Oblici  i učinci pomilovanja    

Pomilovanjem se poimence određenoj fizičkoj osobi može:

1. dati potpuni ili djelomični oprost od izvršenja kazne;

2. izmijeniti izrečena kazna, djelomična uvjetna osuda, uvjetna osuda ili rad za opće dobro blažom kaznom po vrsti ili mjeri – u kojem slučaju će se primijenit kaznenopravne sankcije propisane kaznenim zakonodavstvom Republike Hrvatske;

3. dati prijevremena rehabilitacija – isto nije ograničeno ni visinom izrečene kazne niti vrstom kaznenog djela za koje je izrečena osuda te su pravni učinci istovjetni učincima rehabilitacije prema odredbama članka 18. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji koja propisuje da se počinitelj kaznenog djela koji je pravomoćno osuđen ili je oslobođen kazne ima pravo nakon proteka zakonom određenog vremena i pod uvjetima koji su određeni tim Zakonom, smatrati osobom koja nije počinila kazneno djelo, a njezina prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda osoba koje nisu počinile kazneno djelo;

4. ukinuti ili odrediti kraće trajanje pravne posljedice osude;

5. ukinuti ili odrediti kraće trajanje sigurnosne mjere zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti, zabrane upravljanja motornim vozilom, zabrane pristupa internetu i protjerivanja stranca iz zemlje.

Molba za pomilovanje

Molbu za pomilovanje može se podnijeti nakon pravomoćnosti presude.

Molbu može podnijeti osuđenik ili njegov branitelj. Također, molbu može podnijeti i soba ovlaštena na podnošenje žalbe u korist optuženika u kaznenom postupku u kojem smislu se radi o osuđeniku bliskim osobama, koje su ovlaštene podnijeti žalbu u korist optuženika u kaznenom postupku i za koje se opravdano smatra da, na temelju srodstva ili životne povezanosti s osuđenikom, imaju interes tražiti od Predsjednika Republike Hrvatske njegovo pomilovanje. Analogno navedenom, slično određuje i Zakon o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08., 76/09, 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 126/19.) koji u članku 464. stavku 2. propisuje da u korist optuženika žalbu može podnijeti i njegov bračni i izvanbračni drug, rođak u uspravnoj liniji, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i hranitelj, kao i Zakon o izvršavanju kazne zatvora („Narodne novine“, broj: 128/99., 55/00., 59/00., 129/00., 59/01., 67/01., 11/02., 190/03., 76/07., 27/08., 83/09., 18/11.,  48/11., 125/11., 56/13., 150/13. i 98/19.), koji člankom 158. stavkom 1. propisuje da prijedlog za uvjetni otpust mogu podnijeti zatvorenik, njegov opunomoćenik te članovi njegove obitelji: bračni ili izvanbračni drug, rođaci u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do zaključno trećeg stupnja, posvojenici i posvojitelji, tazbinski srodnici do zaključno drugog stupnja te skrbnik.

Molba kojom se traži prijevremena rehabilitacija može se podnijeti nakon: izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora ili dugotrajnog zatvora, plaćanja novčane kazne, proteka roka provjeravanja kod uvjetne osude, izvršenja rada za opće dobro i pravomoćnosti odluke o oslobođenju od kazne, dakle tek nakon što je rehabilitacijski rok počeo teći.

Molba se predaje Ministarstvu pravosuđa (dalje u tekstu – ministarstvo). Ukoliko molbu podnosi osuđenik koji se nalazi na izvršavanju kazne zatvora tada osuđenik molbu predaje kaznionici ili zatvoru u kojem izvršava kazna i potom je kaznionica ili zatvor obvezna molbu, uz priloženo  izvješće  o  ponašanju  osuđenika,  stanju  njegova  fizičkog  i psihičkog zdravlja i drugim relevantnim podacima za rješavanje molbe, dostaviti ministarstvu.

Za istaknuti je da podnošenje molbe ne odgađa izvršenje rješenja.

Ministarstvo će utvrditi da ne postoje uvjeti za vođenje postupka pomilovanja i o tome dostaviti pisanu obavijest podnositelju molbe u sljedećim slučajevima:

1. ako je molba podnesena od strane neovlaštene osobe
2. ako je molba podnesena prije pravomoćnosti presude
3. ako je molba podnesena prije proteka rokova predviđenih u članku 6. stavku 2. i članku 7. Zakona
4. ako je u međuvremenu kazna ili sigurnosna mjera izvršena, osim ako se molbom traži prijevremena rehabilitacija
5. ako je u međuvremenu nastupila rehabilitacija
6. ako je osuđena osoba umrla ili je kazna izmijenjena odlukom suda povodom izvanrednog pravnog lijeka
7. ako je u međuvremenu osoba odustala od molbe
8. ako je podnesena za djelo koje nije propisano kaznenim zakonom.

Ministarstvo će dostaviti pisanu obavijest Predsjedniku Republike Hrvatske ako mu je molba već dostavljena, ukoliko je u međuvremenu kazna ili sigurnosna mjera izvršena, osim ako se molbom traži prijevremena rehabilitacija, ako je u međuvremenu nastupila rehabilitacija, ako je osuđena osoba umrla ili je kazna izmijenjena odlukom suda povodom izvanrednog pravnog lijeka, odnosno ako je u međuvremenu osoba odustala od molbe.

Ukoliko ministarstvo utvrdi da su ispunjeni zakonski uvjeti za postupanje po molbi za pomilovanje, ono će obavijestiti Predsjednika o molbi te će po potrebi od kaznionice ili zatvora, suda koji je izrekao presudu prvog stupnja, suca izvršenja, probacijskog ureda i od drugih državnih tijela i ustanova i drugih subjekata zatražiti podatke relevantne za sastavljanje izvješća o molbi. Od koga će zatražiti podatke, ovisi o tome koji se oblik pomilovanja traži molbom, koja je izrečena kazna i u kojoj je fazi postupak njezinog izvršavanja. Po zaprimanju traženih podataka, ministarstvo odnosno ustrojstvena jedinica u okviru ministarstva izraditi će u roku od 30 dana izvješće o molbi.

Izvješće o molbi sadrži:

1. osobne podatke osuđenika
2. zakonski naziv kaznenog djela i članak kaznenog zakona, podatke o presudi (naziv suda prvog i drugog stupnja, broj i datum presude), podatke o pravomoćno izrečenoj kaznenopravnoj sankciji uz navođenje okolnosti koje je sud uzeo u obzir pri izboru vrste i mjere kazne kao olakotne odnosno otegotne okolnosti
3. podatke o smanjenju ili zamjeni kazne izvanrednim ublažavanjem kazne, amnestijom ili pomilovanjem
4. podatke o naknadi ili umanjenju štete prouzrokovane kaznenim djelom te o oduzetoj imovinskoj koristi
5. podatke o ranijoj osuđivanosti (za koja kaznena djela, na koju kaznu i je li kazna izvršena)
6. podatke o kaznenim postupcima u tijeku
7. podatke o zdravstvenom stanju osuđenika i njegovim obiteljskim prilikama
8. podatke o izvršenju kazne (gdje izvršava kaznu i kada je započeto izvršavanje kazne i kada je očekivani istek kazne), za osobu koja nije upućena na izvršavanje kazne podatke o razlozima zbog kojih osuđena osoba nije upućena na izvršavanje kazne i do kada joj je odgođeno izvršenje, je li osuđenik na uvjetnom otpustu i do kada
9. podatke o ponašanju osuđenika (pridržavanju pravila i naredbi uprave zatvora i kaznionica, odnos prema drugim osuđenicima i zaposlenicima, pogodnostima i mjerama stegovnog kažnjavanja i sl.) i
10. stručnu ocjenu o osobnim svojstvima osuđenika, stručnu procjenu o sklonosti ponavljanju počinjenja kaznenih djela i ocjenu o tome u kojoj je mjeri izvršeni dio kazne utjecao na osuđenika.

U odnosu na navedeni sadržaj izvješća, isti se razlikuje ovisno o tome radi li se o postupku pomilovanja u odnosu na izrečenu kaznu od onog za prijevremenu rehabilitaciju ili sigurnosnu mjeru te s obzirom na specifičnosti kazni i drugih mjera propisanih kaznenim zakonodavstvom koje se mogu izreći.

Povjerenstvo za pomilovanja

Najznačajnija novina Zakona je uvođenje instituta Povjerenstva za pomilovanja – dalje u tekstu: Povjerenstvo. Smisao uvođenja Povjerenstva je da se molbe za pomilovanja svakog pojedinog osuđenika, kao i podaci koje ministarstvo prikupi tijekom postupka, sveobuhvatno razmotre prije zauzimanja stava o opravdanosti molbe i navoda u njoj na koji način bi se osiguralo da se institut pomilovanja primjenjuje samo na one slučajeve kada je to doista opravdano. Povjerenstvo se osniva pri ministarstvu. Rad Povjerenstva uređen je Poslovnikom o radu Povjerenstva za pomilovanje, koje Povjerenstvo mora donijeti u roku od 30 dana od osnivanja Povjerenstva. Povjerenstvom predsjedava ministar pravosuđa koji je ujedno i član povjerenstva samim obnašanjem ministarske dužnosti. Sastoji od sedam članova, a čine ga: ministar pravosuđa i šest istaknutih stručnjaka i to dva člana iz područja prava te po jedan član iz područja medicine, psihologije, sociologije i defektologije. Ministar odnosno predsjednik Povjerenstva imenuje preostalih šest članova na mandat od četiri godine na temelju javnog poziva koji se objavljuje na mrežnim stranicama ministarstva. Naprijed navedeno izvješće o molbi  dostavlja se Povjerenstvu koje je dužno najkasnije u roku od 60 dana od primitka izvješća izraditi pisano obrazloženo mišljenje o molbi.

Odluka o pomilovanju

Pod uvjetom da je molba za pomilovanje dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, ministarstvo molbu dostavlja Predsjedniku zajedno sa izvješćem o molbi i obrazloženim mišljenjem Povjerenstva te svim drugim podacima koji su potrebni za donošenje odluke. Predsjednik odluku o pomilovanju dostavlja osuđeniku putem ministarstva. Ministarstvo je obvezno o odluci o pomilovanju izvijestiti podnositelja molbe (ako je on osoba različita od osuđenika), sud koji je donio odluku u prvom stupnju, kaznionicu ili zatvor i suca izvršitelja. Odluka kojom se daje pomilovanje objavljuje se u Narodnim novinama u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka. Naime, do sada su se u Narodnim novinama objavljivale sve odluke, i pozitivne i negativne, te je navedena odredba Zakona da se objavljuju samo pozitivne odluke, rezultat odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-957/07 i U-I-2290/09 od 23. ožujka 2011. godine:

...“Ustavni sud zaključno primjećuje da u primjeni članka 12. stavka 3. Zakona o pomilovanju, pored nesporne prakse objavljivanja odluka o pomilovanjima, kojima se molbe osuđenika prihvaćaju, odnosno kojima se pomilovanja daju, postoji i redovita praksa objavljivanja podataka o osuđenicima, podnositeljima molbi za pomilovanje koje su odbijene.

Konkretno, u dosadašnjoj su se praksi u »Narodnim novinama« objavljivali osobni podaci (ime, prezime, godina i mjesto rođenja) i onih osuđenih osoba koje su pomilovanje zatražile, ali je njihova molba odbijena. Kod takvih osuđenika dosada se nisu objavljivali podaci o osudi za kazneno djelo koje su počinili (to jest podaci o vrsti kaznenog djela i izrečenoj kazni).

Ustavni sud dužan je upozoriti da članak 12. stavak 3. Zakona o pomilovanju nalaže objavu »odluke o pomilovanju«, ali ne i akta kojim se odbija molba osuđenika za pomilovanje.

Stoga je legitiman cilj članka 12. stavka 3. Zakona o pomilovanju dopušteno ostvarivati samo u okvirima objave odluka o pomilovanim osuđenicima. Naime, samo se unutar skupine pomilovanih osuđenika miješanje u ustavna prava može ocijeniti razmjernim cilju koji se člankom 12. stavkom 3. Zakona o pomilovanju želi postići.

Dosadašnja praksa objavljivanja (i) odluka u kojima su navedeni osobni podaci o osuđenim osobama koje su podnijele molbe za pomilovanje, ali su njihove molbe odbijene, prelazi granice ustavnopravno prihvatljivog korištenja i obrade podataka o osuđenim osobama. Javnosti moraju biti dostupni podaci o broju osuđenika kojima su molbe za pomilovanje odbijene, ali objava njihovih osobnih podataka izlazi izvan okvira »nužnosti u demokratskom društvu«“.

Ponavljanje molbe

U slučajevima kada je molba za pomilovanje odbijena ista se može ponoviti ali tek po proteku zakonom propisanih rokova za ponavljanje molbe za pomilovanje. Rokovi za ponavljanje molbe uvijek se računaju od dana posljednje odluke o pomilovanju, a njihova duljina ovisi o duljini kazne na koju je osuđenik osuđen. Rokovi za ponavljanje molbe su sljedeći:

1. ako je osuđeniku izrečena kazna zatvora do tri godine ili blaža kazna – molba za pomilovanje se može ponoviti nakon šest mjeseci od donošenja posljednje odluke za pomilovanje,
2. ako je osuđeniku izrečena kazna zatvora iznad tri godine zatvora - molba za pomilovanje se može ponoviti nakon godine dana od donošenja posljednje odluke za pomilovanje,
3. ako je osuđeniku izrečena kazna zatvora u trajanju dužem od deset godina zatvora - molba za pomilovanje se može ponoviti nakon dvije godine od donošenja posljednje odluke za pomilovanje,
4. ako je osuđeniku izrečena kazna dugotrajnog zatvora - molba za pomilovanje može se prvi put može ponoviti nakon deset godina od dana donošenja odluke o pomilovanju, a nakon toga može se ponoviti nakon tri godine od dana posljednje odluke o pomilovanju.

Prijelazne i završne odredbe

Na postupke pomilovanja koji su u tijeku primjenjivat će se odredbe Zakona o pomilovanju koji je važio u vrijeme podnošenja molbe odnosno ako je molba za pomilovanje zaprimljena u ministarstvu prije stupanja na snagu ovog novog Zakona, na te postupke pomilovanja primjenjivati će se „stari“ Zakon o pomilovanju („Narodne novine“, broj. 175/03.).

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o pomilovanju („Narodne novine“, broj: 175/03.), uz naprijed navedeni izuzetak.

Zakon će stupiti na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.