Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

20.3.2020

Sustav civilne zaštite

Osobna i uzajamna zaštita temeljni je oblik organiziranja ljudi kako bi zaštitili sebe i pružili pomoć drugim osobama koje trebaju pomoć i zaštitu. Kako bi mogla na vrijeme predvidjeti te pravodobno i prikladno odgovoriti na sve moguće prijetnje, ljudska društva, u moderno vrijeme formirana u obliku suverenih država, ustrojavaju sustave civilne zaštite.

Sustav civilne zaštite, u većini država čini osnovu sustava zaštite i spašavanja, a obuhvaća niz mjera i aktivnosti kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih njegovih sastavnica, a kako bi se uspješno moglo predvidjeti, spriječiti, upravljati i suzbiti posljedice mogućih stanja katastrofe koja ugrožavaju sigurnost države i svih njenih stanovnika.

Člankom 1. Zakona o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" br. 82/15.) određeno je da je Civilna zaštita sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja te da je to djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Člankom 5. istog zakona određeno je kako se sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe.

Operativne snage sustava civilne zaštite su:

a) stožeri civilne zaštite

b) operativne snage vatrogastva

c) operativne snage Hrvatskog Crvenog križa

d) operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja

e) udruge

f) postrojbe i povjerenici civilne zaštite

g) koordinatori na lokaciji

h) pravne osobe u sustavu civilne zaštite.

Iako građani nisu formalno dio operativnih snaga sustava civilne zaštite, odredbom čl. 43. Zakona određeno je da je svaki građanin dužan brinuti se za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te provoditi mjere osobne i uzajamne zaštite i sudjelovati u aktivnostima sustava civilne zaštite.

Obveznici civilne zaštite su hrvatski državljani, državljani Europskoga gospodarskog prostora i državljani trećih zemalja koji imaju odobren status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj te osobe bez državljanstva s reguliranim statusom u Republici Hrvatskoj, starosne dobi od 18 do 65 godina života, koji su uvedeni u evidenciju obveznika civilne zaštite jedinica lokalne samouprave.

U slučaju bilo kakve katastrofe ili druge ugroze prvo se aktiviraju lokalni kapacitet, a ako lokalne snage civilne zaštite nisu u mogućnosti nositi se s veličinom prijetnje, tada se aktiviraju regionalni odnosno prema potrebi i državni resursi.

U trenutku kada se proglasi velika nesreća i/ili katastrofa, a sposobnosti i resursi operativnih snaga sustava civilne zaštite nisu dovoljni, na prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova, u skladu s posebnim propisima, aktiviraju se Oružane snage Republike Hrvatske i policija.

U slučajevima globalnih katastrofa i kriza, a kako bi se čovječanstvo moglo u cjelini zaštiti, potrebno je ustrojiti i razne međunacionalne i supranacionalne sustave i procedure kako bi zajedničkom koordinacijom akcija i resursa države mogle na njih primjereno odgovoriti.

Sinergija ljudi, vodstva i resursa u takvim slučajevima ima multiplikativni učinak i uvelike olakšava položaj svih zemalja koje moguća kriza ili katastrofa pogađa.

Na razini Europske unije, odlukom Vijeća 2001/792/EZ iz 2001. godine, uspostavljen je Mehanizam Zajednice sada Mehanizam Unije koji treba osigurati zaštitu stanovništva, okoliša i imovine od svih vrsta katastrofa uključujući ekološke katastrofe, zagađenje mora i hitne zdravstvene situacije, a do kojih dolazi unutar ili izvan Unije.

U okviru Mehanizma Unije moguće je zatražiti civilnu zaštitu i drugu vrstu pomoći u hitnim situacijama u slučaju bilo koje od navedenih katastrofa kao nadopunu kapaciteta za odgovor u pogođenoj zemlji.

Kako bi Hrvatska lakše i brže odgovorila na sadašnju zdravstvenu krizu uzrokovanu širenjem virusa SARS-CoV-2, Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 18. ožujka 2020. donio Zakon o dopuni Zakona o sustavu civilne zaštite koji je stupio na snagu 19. ožujka 2020., a kojim se omogućava Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske donošenje odluka i uputa koje provode stožeri jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na ovaj način ujednačit će se postupanje svih stožera prilikom donošenja i provedbe odluka kojima se reguliraju svakodnevne aktivnosti građana i pravnih osoba u situaciji proglašene epidemije.

Dana 19. ožujka obilježava se svetkovina sv. Josipa kojega je Hrvatski sabor 1687. proglasio kao „posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske“. U jeku pandemije koronavirusa potrebno je naglasiti važnost i naših zemaljskih zaštitnika, ljudi iz zdravstvenog sustava, sustava civilne zaštite, vojnika, policajaca, volontera i drugih, a koji neumorno vode borbu protiv nevidljivog ali ipak opasnog i nepredvidljivog neprijatelja. Dužnost je svakog čovjeka da svojim odgovornim ponašanjem doprinese što skorijem prevladavanju zdravstvene krize koja nas je zatekla te na taj način pomogne sebi i društvu u cjelini.

Neven Brkić, dipl. iur.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2020

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite