Zakonom o genetski modificiranim organizmima, koji je donesen u svibnju 2005. godine, uređuje se postupanje s genetski modificiranim organizmima (GMO), prekogranični prijenos proizvoda koji sadrže GMO, ograničena uporaba GMO-a, namjerno uvođenje GMO-a u okoliš, stavljanje GMO-a na tržište, postupanje s otpadom nastalim uporabom GMO-a, odgovornost za štetu nastalu nedopuštenom uporabom GMO-a itd.
Novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima predstavlja usklađivanje nacionalnog zakonodavstva u području GMO-a sa zakonodavstvom Europske unije, budući da se Republika Hrvatska na to obvezala pregovaračkim stajalištem u poglavlju 27. Okoliš.
Od novih izmjena izdvajamo da su u
članku 2. Zakona postojeći pojmovi dopunjeni novima (npr. mehanizam za razmjenu obavijesti o biološkoj sigurnosti, prekogranični prijenos GMO-a, koegzistencija), dok su definicije određenih postojećih pojmova izmijenjene (biološka raznolikost, namjerno uvođenje GMO-a u okoliš te stavljanje GMO-a i proizvoda na tržište).
Uz još neke iznimke od primjene ovog Zakona, popisano je da se njegove odredbe ne primjenjuju na prijevoz GMO-a željeznicom, cestom, unutrašnjim vodenim putovima, morem ili zrakom, osim odredbi Zakona koje se odnose na procjenu rizika i na prijedlog mjera te poduzimanje mjera u slučaju nesreće pri uporabi GMO-a u zatvorenom sustavu.
Na uvoz, provoz, stavljanje na tržište, uporabu i proizvodnju hrane i hrane za životinje koja sadrži i/ili se sastoji i/ili potječe od GMO-a, a koji nisu uređeni ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe
Zakona o hrani.
Novost je da se dopuštenje za stavljanje na tržište GMO-a izdaje na 10 godina, uz mogućnost produljenja za najviše još toliko godina (
članak 46. stavak 2. i
članak 49. stavak 3.).
Oznaka GMO-a ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a mora jasno navoditi „genetski modificiran organizam“ ili sadržavati rečenicu „ovaj proizvod sadrži genetski modificirane organizme“, odnosno „ovaj proizvod potječe od genetski modificiranih organizama“. GMO-i koji se stavljaju na tržište odnosno koji se namjerno uvode u okoliš, ne smiju sadržavati gene koji izražavaju otpornost na antibiotike, koji se koriste u medicini i veterinarskoj medicini (
članak 51. stavak 5.).
Novim
člankom 52.a određeno je da uvođenje u okoliš genetski modificiranih biljaka i životinja za koje je izdano dopuštenje za stavljanje na tržište u svrhu uzgoja, nije dopušteno u zaštićenim područjima i u područjima ekološke mreže sukladno posebnim propisima kojima je uređena zaštita prirode, područjima namijenjenim ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i ekološkim oblicima turizma, te područjima koja predstavljaju zaštitne zone utjecaja.
Novine u odredbama o inspekcijskom nadzoru su:
- mogućnost naplate mandatne kazne na licu mjesta za počinjenje prekršaja te za ponovno počinjenje istovjetnog prekršaja,
- izricanje zaštitne mjere zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine pravnoj ili fizičkoj osobi
- kažnjavanje za pokušaj prekršaja sukladno odredbama prekršajnog zakonodavstva.
Najviše nemira u javnosti izazvala je dopuna Zakona novom glavom III.a „Koegzistencija genetski modificiranih usjeva i konvencionalnog i organskog uzgoja” pod čime se podrazumijeva suživot u proizvodnji poljoprivrednih kultura u danom području, pod uvjetima i na način koji omogućava izbor između konvencionalnog, ekološkog i genetski modificiranog uzgoja usjeva.
Zelena akcija iznimno se protivila uvođenju ovog poglavlja ističući pritom znanstvena istraživanja koja dokazuju kako je vrlo teško ostvariti koegzistenciju GMO i konvencionalnih usjeva, a pogotovo organskih usjeva zbog lakog zagađenja, dok praktična koegzistencija takvih usjeva naročito nije ostvariva u Hrvatskoj gdje su polja mala, a usjevi i ekosustavi vrlo raznoliki.
Drugi problem je što Zakon predviđa mogućnost da javnosti ne budu dostupni podaci iz upisnika GMO-a koji su označeni kao poslovna tajna, pri čemu nije definirano što može biti označeno poslovnom tajnom (
članak 62. stavak 5.), čime se ograničavaju prava građana na dobivanje informacija koje sadržava upisnik. Definiranje tajnosti podataka bitno je i zbog toga što su predviđene novčane kazne članovima stručnih vladinih tijela u iznosu od 15 000 do 50 000 kuna ako takve podatke odaju javnosti čak i nakon isteka svog mandata (
članak 68.a).
Zakon je donesen po hitnom postupku (unatoč protivljenju znanstvenih institucija i nevladinih udruga) kako se ne bi ugrozilo zatvaranje poglavlja o okolišu, no pitamo se hoće li u budućnosti građani RH od takvog zakonskog rješenja imati više štete nego koristi.
Naime, stručnjaci za zaštitu okoliša ističu da rezultati istraživanja diljem svijeta ukazuju na štetan utjecaj GMO usjeva na biološku raznolikost i potencijalno štetno djelovanje na ljudsko zdravlje. Stoga se, prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj 18 županija proglasilo "Slobodnim od GMO-a" (osim Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Šibensko-kninske županije), dok je u Europskoj uniji 100 regionalnih i 3500 podregionalnih područja proglašeno slobodnim zonama bez GMO-a.
Pripremio: Željko Čižmek
Unatoč uvođenju posebnih oznaka na GMO proizvode te proširenju kaznenih odredbi, izmjene i dopune Zakona o genetski modificiranim organizmima u konačnici ostavljaju loš dojam prvenstveno zbog mogućnosti uvođenja tzv. koegzistencije odnosno paralelnog sijanja genetski modificiranih, tradicionalnih i organskih usjeva.
