c S
U središtu

Mirenje - jeftinije, brže i uspješnije rješavanje sporova

03.12.2009 Mirenje se javlja kao alternativa dugogodišnjim sudskim postupcima i u odnosu na sudsko rješavanje sporova ima brojne prednosti: to je dobrovoljan, povjerljiv, brz, neformalan i jeftin način rješavanja sporova, te je, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, izuzetno uspješno (90% sporova završava nagodbom).
Sve ove karakteristike bitne su u poslovnim odnosima, budući da se spor pokušava riješiti na zadovoljstvo obiju strana, čime im se omogućava nastavak dobre poslovne suradnje.

Prema Zakonu o mirenju (članak 2.), mirenje je svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje.

Centar za mirenje, osnovan pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (u nastavku: HGK) u srpnju 2002. godine, pruža usluge domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama u vezi s postupkom mirenja u kojem jedan ili više izmiritelja na nezavisan i nepristran način, pomažu strankama da postignu nagodbu u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima o pravima kojima mogu slobodno raspolagati.

Novim Pravilnikom o mirenju, koji stupa na snagu 3. prosinca 2009., propisano je da je Centar za mirenje neovisan u svom radu, sjedište mu je u Zagrebu, a ima predsjednika i tajnika. Regionalni centri za mirenje osnovani su u Splitu Osijeku, Rijeci, Puli, Koprivnici i Varaždinu kao i u sjedištima drugih županijskih komora Hrvatske gospodarske komore.

Predsjednika, koji predstavlja i zastupa Centar, imenuje izmiritelje i predsjednike vijeća te obavlja brojne druge poslove sukladno Pravilniku, imenuje Upravni odbor HGK na razdoblje od 4 godine te ne može biti imenovan više od dva puta uzastopno (članak 11.).

Postupak mirenja pokreće se prihvatom prijedloga za pokretanje postupka mirenja, koji se podnosi Centru u pisanom obliku (članak 3.). Dakle, za mirenje pri HGK, nije potrebno prethodno sklopiti sporazum o mirenju. Međutim, ukoliko ga stranke odluče sklopiti, smatra se da kao očitovanje volje stranaka ima prednost u odnosu na postojeća pravila i Zakon o mirenju. Centar za mirenje pri HGK strankama stavlja na raspolaganje obrazac sporazuma o mirenju. Tijekom postupka stranke se suzdržavaju od pokretanja drugih sudskih ili arbitražnih postupaka za rješavanje spora o kojem se mirenje provodi, osim ako je to neophodno za očuvanje njihovih prava (članak 4.).

Nakon što su stranke odlučile svoj spor riješiti mirenjem, moraju se sporazumjeti oko imenovanja izmiritelja. Mogu odrediti jednog ili više njih, a ako ga ne mogu sporazumno odrediti, imenuje ga predsjednik Centra. Izmiritelj se bira s Liste izmiritelja, međutim stranke mogu imenovati i osobu koja nije na listi. Jedini uvjet je da je ta osoba nepristrana i neovisna.

Opseg ovlasti izmiritelja određuju stranke sporazumom, pa je on, u okviru tog sporazuma, dužan provoditi postupak na način koji smatra prikladnim, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, izražene želje i očekivanja stranaka te interes da se spor među strankama brzo i trajno okonča. Pri tome je ovlašten ispitivati navode i prijedloge stranaka, prikupljati obavještenja, saslušavati stranke te održavati s njima sastanke (članak 6.).

Nagodba kojom se mirenje dovršava, zaključuje se u pisanom obliku i prilaže se zapisniku koji potpisuju stranke i izmiritelj. Međutim, mirenje može završiti i pisanom izjavom jedne stranke o odustajanju od postupka mirenja, pisanom izjavom o dovršetku postupka, odlukom izmiritelja da se postupak mirenja obustavlja (ukoliko zaključi da mirno rješenje spora nije moguće), te protekom 60 dana od početka mirenja (članak 9.). Nagodba koja se sklopi u postupku mirenja, ima svojstvo ovršne isprave ako potpise stranaka na njoj ovjeri javni bilježnik.

Troškovi mirenja uređeni su Odlukom o troškovima u postupcima arbitraže i mirenja. Ako se stranke drukčije ne sporazumiju, svaka stranka snosi svoje troškove, a troškove nagrade miritelju i administrativne troškove snose na jednake dijelove. Nagrada miritelju sastoji se od nagrade po satu ili danu koju, ovisno o složenosti spora i drugim relevantnim okolnostima, odredi predsjednik Centra za mirenje nakon savjetovanja s miriteljem i strankama.

Prema Zakonu o zaštiti potrošača, u slučaju spora između potrošača i trgovca, može se podnijeti prijava Sudu časti Hrvatske gospodarske komore, Sudu časti Hrvatske obrtničke komore ili prijedlog za mirenje Centru za mirenje.

Pripremila: Danijela Damjanović, mag. iur.