Poslovi na kojima ne smije raditi malodobnik

Sukladno članku 16. stavku 1. Zakona o radu, malodobnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, ćudorednost ili razvoj. Ti poslovi detaljnije su regulirani Pravilnikom o poslovima na kojima se ne smije zaposliti malodobnik i o poslovima na kojima može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti, iz 2002. godine.

Budući da su malodobnici kategorija kojoj je sukladno Zakonu o radu i Ustavu RH pružena posebna zaštita, navedeni je Pravilnik izmijenjen kako bi se što preciznije odredili poslovi na kojima se maloljetnici ne smiju zapošljavati odnosno, po novome, i poslovi koji će za njih vjerojatno predstavljati posebnu opasnost.

Naime, malodobnici moraju biti zaštićeni od svih posebnih opasnosti za njihovu sigurnost, zdravlje i razvitak koje su posljedica nedostatka iskustva, nedostatka svijesti o postojećim ili mogućim opasnostima ili činjenice da još uvijek nisu u potpunosti zreli, a poslovi koji će vjerojatno predstavljati posebne opasnosti u tome smislu uključuju:

– štetno izlaganje fizikalnim, biološkim i kemijskim agensima navedenim u točki I. Priloga

– poslove, postupke i rad navedene u točki II. Priloga (popis agenasa, poslova, postupaka i rada koji predstavljaju posebne opasnosti za malodobnike, sastavni je dio Pravilnika).

Radi zaštite zdravlja i razvoja malodobnik se ne smije zaposliti na poslovima:

– koji su prema propisima zaštite na radu utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada

– koji su prema propisima o mirovinskom osiguranju utvrđeni kao osobito teški i za zdravlje štetni te se na njima staž osiguranja računa s povećanim trajanjem

– koji su objektivno iznad njegovih fizičkih ili psiholoških sposobnosti; koji uključuju štetno izlaganje agensima koji su otrovni, kancerogeni, koja uzrokuju nasljedna genetska oštećenja ili štete nerođenom djetetu, ili koji na bilo koji način dugotrajno utječu na ljudsko zdravlje; koji obuhvaćaju štetno izlaganje zračenju; koji obuhvaćaju opasnost od nesretnih slučajeva za koje se može pretpostaviti da ih malodobnik ne može prepoznati ili izbjeći uslijed njegove nedostatne pozornosti na sigurnost, ili nedostatka iskustva ili obuke; kod kojih postoji opasnost za život zbog izloženosti ekstremnoj hladnoći ili toplini; kod kojih postoji opasnost od buke ili vibracija; proizvodnje i rukovanja napravama, pirotehničkim sredstvima i drugim predmetima koji sadrže eksplozive; koji uključuju rad s bijesnim, otrovanim i otrovnim životinjama; klanja životinja u industrijskim razmjerima; koji obuhvaćaju rukovanje opremom za proizvodnju, skladištenje ili korištenje stlačenih, tekućih ili otopljenih plinova; koji uključuju rad s bačvama, cisternama, rezervoarima ili staklenkama koje sadrže kemijske agense (iz Priloga); kod kojih postoji opasnost od rušenja građevina; kod kojih postoji opasnost od visokonaponskog elektriciteta; čiji tempo određuju strojevi, a obuhvaća plaćanje prema rezultatu (članak 2.).

Nije mijenjana odredba Pravilnika prema kojoj se, radi zaštite ćudorednosti, malodobnik ne smije zaposliti na poslovima u kockarnicama, salonima za igre na sreću, disko klubovima, noćnim barovima i noćnim klubovima kao i na drugim poslovima koji potencijalno mogu ugroziti ćudorednost malodobnika.

Osim na navedenim poslovima, malodobnik može raditi na drugim poslovima, no samo nakon prethodnog pregleda za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova. Zdravstveni pregled malodobnika obavlja se najkasnije svakih šest mjeseci njegovog rada, a i prije kada to ocijeni izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite (članak 4.). Pregled se obavlja na temelju uputnice za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti malodobnika (Obrazac MA-1) koju izdaje poslodavac.

Malodobnik odnosno poslodavac na ocjenu zdravstvene sposobnosti imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka svjedodžbe o zdravstvenoj sposobnosti malodobnika, komisiji pri Hrvatskom zavodu za medicinu rada koju imenuje ravnatelj Hrvatskog zavoda za medicinu rada za svaki pojedini slučaj podnošenja žalbe.

Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.