Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, utemeljena je Zakonom o javnoj nabavi iz 2001. godine, a osnovana je
Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, kao samostalno i nezavisno drugostupanjsko državno tijelo, nadležno za rješavanje žalbi u postupcima javne nabave Republike Hrvatske.
Konačnim prijedlogom zakona, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave definirana je kao samostalno i neovisno državno tijelo koje odlučuje o žalbama u postupcima javne nabave, davanja koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva, sukladno
Zakonu o koncesijama i
Zakonu o javno–privatnom partnerstvu. Državna komisija također ima nadležnost pokretanja prekršajnih postupaka za prekršaje propisane propisima koji uređuju područje javne nabave.
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru koji potvrđuje Statut kojim će se urediti njezino unutarnje ustrojstvo i druga pitanja vezana za njezin rad.
Zakonom je zabranjen svaki utjecaj, kao i pokušaj utjecaja na donošenje odluka pred Državnom komisijom, a istaknuta je i zabrana uporabe javnih ovlasti, sredstava javnog priopćavanja kao i javno istupanje radi utjecaja na tijek i ishod postupka pred Državnom komisijom. Određene su i sankcije za osobe koje prekrše ovu odredbu.
Državna komisija ima pet članova od kojih je jedan predsjednik i jedan zamjenik predsjednika. Članove Državne komisije, na razdoblje od 5 godina uz mogućnost reizbora, imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Člankom 9. Zakona propisan je postupak natječaja za članove Državne komisije, koji se mora objaviti u Narodnim novinama najkasnije 6 mjeseci prije isteka mandata, čime se želi postići transparentnost postupka njihovog imenovanja.
Član Komisije mora čuvati svoj ugled i ne smije obavljati drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost, nepristranost ili neovisnost u obavljanju posla, posebno ne smije biti član političke stranke (članak 11). Također ne smije obavljati gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost, imati udio u trgovačkom društvu ili biti član upravljačkih ili nadzornih tijela trgovačkih društava, niti imati status državnog dužnosnika.
Član Državne komisije može biti razriješen prije isteka mandata ako to sam zahtijeva, ako trajno izgubi sposobnost obavljati dužnost, počini određena kaznena djela, obavlja djelatnost koja mu je zabranjena te ako bez opravdanog razloga ne obavlja dužnost člana Komisije. Člana razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike. Ako Državna komisija zbog razrješenja člana ne može obavljati poslove, Vlada će istovremeno s prijedlogom za razrješenje Hrvatskom saboru predložiti vršitelja dužnosti do imenovanja člana.
U žalbenim postupcima Komisija odluke donosi na sjednici većinom glasova članova, a pravovaljano može odlučivati ako su na sjednici prisutna najmanje tri člana, od kojih jedan mora biti predsjednik ili zamjenik predsjednika (članak 14.).
Članak 15. propisuje naknade u postupcima. Naknada se određuje sukladno
Zakonu o javnoj nabavi. Žalitelj uz žalbu mora dostaviti dokaz o uplati naknade. Ako to ne učini, Komisija će ga pozvati na uplatu u roku koji ne može biti duži od 5 dana. Ako niti tada ne uplati naknadu ili ne dostavi dokaz o uplati, žalba će se odbaciti kao nedopuštena.
Sredstva za rad Komisije osiguravaju se u državnom proračunu, a prihodi od naknada za vođenje žalbenoga postupka i upravnih pristojbi u žalbenom postupku, prihod su državnog proračuna.
Članak 19. nameće obvezu Komisije na podnošenje godišnjeg izvješća Hrvatskom saboru o radu, o stanju u području pravne zaštite javne nabave i općenito javne nabave u Republici Hrvatskoj. Na zahtjev Hrvatskog sabora Komisija je obvezna to učiniti i za kraće razdoblje.
Jedna od važnijih odredbi Konačnog prijedloga zakona, u smislu povećanja transparentnosti rada Državne komisije jest ta da se odluke donesene po žalbama u postupcima pravne zaštite pred Komisijom javno objavljuju na internetskoj stranici Državne komisije odmah po saznanju da je koja od stranaka u postupku zaprimila odluku Državne komisije (članak 20.).
Propisano je da Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obavljanju poslova Državna komisija nanese stranci nezakonitim ili nepravilnim radom, te da će Republika Hrvatska zatražiti povrat isplaćene naknade kada je član Državne komisije štetu prouzročio namjerno ili krajnjom nepažnjom.
Za postupanja suprotno odredbama ovog Zakona propisane su visoke novčane kazne od 50.000,00 do 1.000.000,00 kn za pravne osobe ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Novčana kazna od 10.000,00 do 100.000,00 kuna određena je za fizičku osobu i odgovornu osoba u pravnoj osobi ili u državnom tijelu ili u jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Određen je i rok zastare te se tako prekršajni postupak ne može pokrenuti nakon proteka dvije godine od dana počinjenja prekršaja.
Pripremio: Renato Podbojec, dipl. iur.
