To su sljedeći prijedlozi:
1) Nove ovlasti upravitelja zgrade o pokretanju postupaka radi upisa zgrade na građevnoj čestici i njezinih posebnih dijelova u zemljišnim knjigama
U postupku provedbe
Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, zbog nedostatka evidencije tih stanova u zemljišnim knjigama, ukazala se potreba osnivanja posebne evidencije na način da je posebnim pravilnikom osnovana Knjiga položenih ugovora za svaku katastarsku općinu. U tu evidenciju polagali su se svi kupoprodajni ugovori sa svim stvarnopravnim učincima koje proizvodi upis vlasništva u zemljišnu knjigu.
Nakon stupanja na snagu
Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (1. siječnja 1997.) određena je obveza povezivanja Glavne knjige s Knjigom položenih ugovora.
Pobliže odredbe o povezivanju, uređene su
Pravilnikom o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik).
Međutim, kako upis vlasništva i drugih stvarnih prava u Knjigu položenih ugovora osigurava sve pravne posljedice upisa u Glavnu knjigu, na strani vlasnika posebnih dijelova zgrada nije postojao niti pravni niti stvarni interes za pokretanje postupka radi upisa zgrade na građevinskoj čestici, a nakon toga i upisa svih njezinih posebnih dijelova u Glavnu knjigu.
U sklopu toga, uređeni pravni okvir uknjižbe izričit je zadatak sadržan i u Ugovoru o zajmu, sklopljenom 18. rujna 2002. god. između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske od 13. lipnja 2002., te je istodobno i poseban pokazatelj uspješnosti Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra.
Temeljem svega nužno je donijeti i odgovarajuće propise iz domene vlasničkih prava kojima bi se odredilo
postupanje u primjeni članka 379. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno upraviteljeve dužnosti i ovlasti, da pokrene postupke pred nadležnim tijelima državne uprave i sudovima u svrhu upisa zgrade na građevnoj čestici i svih njezinih posebnih dijelova u zemljišnim knjigama.
Te postupke upravitelj je dužan pokrenuti u roku od tri godine od dana stupanja na snagu izmijenjenog Zakona. Namjera je predlagača da se odredi instruktivni rok po kojem je upravitelj zgrade dužan inicirati postupak pred nadležnim tijelima, uz odgovornost koja je sadržana u članku
379. stavak 3. Zakona (naknada štete).
2) Produljenje roka odgode primjene načela zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga
Konačnim prijedlogom zakona predlaže se i produljenje roka odgode primjene načela zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga.
Predlaže se da se zaštita povjerenja u pravnom prometu nekretnina ne primjenjuje u korist stjecanja do kojih dođe do 1. siječnja 2015. godine, na nekretninama na kojima je bilo upisano društveno vlasništvo, a koje nije bilo izbrisano do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tj. do 1. siječnja 1997.
Od ukupno 1.512.409 evidentiranih katastarskih čestica koje se vode kao društveno vlasništvo, sudovi su na prijedlog državnog odvjetništva uknjižili na Republiku Hrvatsku 875.506 katastarskih čestica, a u pripremi je sudsko rješavanje još 128.898 prijedloga za koje se očekuje da budu dovršeni do kraja godine.
Kod nadležnih ureda za prostorno uređenje podneseno je 189.028 zahtjeva za izdavanje potrebnih uvjerenja koja prethode sudskim postupcima radi uknjižbe Republike Hrvatske na poljoprivrednom zemljištu. Za 225.873 katastarske čestice upisane kao društveno vlasništvo potrebno je izvršiti uknjižbu na jedinice lokalne samouprave ili na druge pravne osobe, dok za 63.481 katastarsku česticu nema osnova za upis, jer se radi o dvojbenom statusu nekretnina (javno dobro – opće dobro).
Iako se iz svih aktivnosti vidi značajan napredak u evidentiranju društvenog vlasništva i uknjižbi titulara vlasništva na tim nekretninama, još uvijek svi poslovi nisu dovršeni. Naime, iako od ukupno 13 milijuna katastarskih čestica, preostali broj čestica koji se vodi kao društveno vlasništvo nije velik (oko 4%), ostalo je gotovo 480.000 katastarskih čestica za koje bi nastupom povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga sa 1. siječnjem 2010. bila dovedena u pitanje s jedne strane pravna sigurnost nositelja stvarnih prava na tim nekretninama, ali istovremeno i izražen rizik od odgovornosti Republike Hrvatske za naknadu štete koja može nastupiti.
Ovdje je nužno naglasiti i činjenicu da su nekretnine koje predstavljaju turističko zemljište velikim dijelom upisane kao društveno vlasništvo (nije provedena pretvorba ili privatizacija) pa je i u tom kontekstu potrebno nužno zaštititi i te nekretnine odgodom načela povjerenja. Ovo posebno, jer se radi o veoma izraženim financijskim vrijednostima tih nekretnina (procjenjuje se da turističko zemljište obuhvaća preko 20 milijuna m2).
Sve su to izuzetno odgovorni i dugotrajni postupci pa se stoga i predlaže odgoda načela povjerena u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga za 5 godina, odnosno do 1. siječnja 2015. godine.
