Stupanjem na snagu novog Zakona o poljoprivredi prestaje važiti dosadašnji
Zakon o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02 i 30/09), kojim su se uređivali osnovni ciljevi i mjere poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj.
Novim se Zakonom uređuju ista područja uz nekoliko novih izmjena i prilagodbi zakonodavstvu Europske unije.
Uz dosadašnje tri osnovne podjele poljoprivrednih gospodarstava (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo – OPG, obrt, trgovačko društvo ili zadruga), u poljoprivredno gospodarstvo ubrajamo i drugu pravnu osobu koja se bavi poljoprivredom (
članak 3. stavak 3.). U tu novu skupinu možemo svrstati škole, vjerske zajednice, komune i slične pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Izbačen je pojam „seljačko gospodarstvo“ koji se definirao uz obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG), te sada OPG stoji zasebno kao samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi zajedničkog kućanstva, a temelji se na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Novost je i stavka kojom se definira nositelj OPG-a kao punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje. Nositelja biraju članovi kućanstva.
Ciljevi poljoprivredne politike i dalje su isti, a odnose se na prehrambenu sigurnost stanovništva, na učinkovitost proizvodnje, na omogućavanje primjerenog životnog standarda u ruralnim područjima, pristup potrošačima do kvalitetne i sigurne prehrane, očuvanje prirodnih resursa ekološkom proizvodnjom i napredak ruralnih područja (
članak 4.).
Kao i dosada, predviđena je izrada Nacionalnog programa za poljoprivredu i ruralni razvoj u skladu s kojim će se provoditi poljoprivredna politika. Nacionalni program donosi se za razdoblje od pet godina s time da ga sada donosi Vlada, a ne više Hrvatski sabor.
S obzirom na područje djelovanja, mjere poljoprivredne politike i nadalje dijelimo u tri kategorije s time da je umjesto dosadašnjih mjera strukturne politike uveden termin „mjere ruralnog razvoja“.
Nova podjela glasi:
1. mjere tržišno-cjenovne politike
2. mjere politike ruralnog razvoja
3. mjere zemljišne politike.
Mjere tržišno-cjenovne politike, odnosno mjere tzv. I. stupa kojima se utječe na stabilnost i konkurentnost domaćeg tržišta novim Zakonom sažetije su opisane nego do sada, a njihovo detaljnije razrađivanje i usklađivanje s propisima EU sadržava
Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda koji je stupio na snagu istovremeno s novim Zakonom o poljoprivredi.
Nove
mjere politike ruralnog razvoja (tzv. II. stupa) odnose se na unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, kao i na očuvanje okoliša i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima, a usklađene su sa detaljnije opisanim mjerama u
Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Mjere zemljišne politike odnose se na racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta uz sustavnu i učinkovitu zaštitu okoliša.
Uvodi se i pojam integrirane proizvodnje koji obuhvaća proizvodnju bilja prema posebnim uvjetima. Proizvodi dobiveni na taj način označavaju se oznakom „integrirani proizvod“ ukoliko ispunjavaju posebne uvjete koje propisuje ministar posebnim pravilnikom (
članak 15.).
Detaljnije su pojašnjene institucijske potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju te je proširena definicija ustanova u poljoprivredi. Poljoprivredna savjetodavna djelatnost se kao i do sada obavlja kao javna i privatna poljoprivredna savjetodavna služba s time da je podrobnije propisano tko i kako može obavljati privatnu poljoprivredno-savjetodavnu službu. Nadležnost kod Upisnika poljoprivrednih gospodarstava ostaje ista s time da Ministarstvo koje je nadležno za njega, poslove vođenja sada povjerava Agenciji za plaćanja. Agencija vrši upis u Upisnik i izdaje iskaznicu OPG-a nositelju i njegovim članovima.
Poljoprivredni informacijski centar proširuje svoje djelatnosti na prikupljanje podataka o cijenama i količinama određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu te njihovu obradu i izvješćivanje za nacionalne i EU potrebe (
članak 20. stavak 1. točka 3.). Kako bi Agencija za plaćanja mogla i u budućnosti vršiti plaćanja poljoprivrednicima iz EU fondova, mora biti akreditirana, a nadležnost nad izdavanjem, nadziranjem i povlačenjem akreditacije Agencije vrši Ministarstvo.
Izmijenjeni su rokovi za donošenje tzv. Zelenog izvješća koje sadrži ocjenu stanja i gospodarskog položaja poljoprivrede te prijedlog i način provedbe mjera poljoprivredne politike za sljedeće razdoblje. Izrađuje ga i donosi Ministarstvo i to do kraja listopada tekuće godine, a razlika je i u tome da ga resorno ministarstvo više ne mora iznositi pred Saborom kao što je to bilo propisano prijašnjim Zakonom.
Novosti koje su uvedene novim Zakonom o poljoprivredi odnose se prvenstveno na usklađivanje s propisima i praksom Europske unije. Kako bi se prilagodili stručno-tehničkim pravilima i propisima EU, novi Zakon o poljoprivredi usklađen je s odredbama
Zakona o državnoj potpori i ruralnom razvoju (NN 83/09) kojima je uređen sustav potpora poljoprivrednicima, te sa
Zakonom o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (NN 149/09) koji detaljno regulira mjere uređenja poljoprivrednog tržišta u skladu s osnovnim propisom EU za područje poljoprivrede.
Pripremila: Marina Turković
