Novim
Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09 – u nastavku: ZOR), sudska zaštita prava iz radnog odnosa regulirana je, u odnosu na prijašnji
Zakon o radu (Nar. nov., br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03, 142/03, 30/04, 137/04 - proč. tekst i 68/05 - Odluka USRH), ponešto drugačije.
Sada taj institut regulira
članak 129. ZOR-a, koji u nekoliko stavaka ostaje identičan ranijim zakonodavnim rješenjima. Naime, i od 1.1.2010. radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.
Nadalje, ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje zahtjeva sudu, teče od dana okončanja toga postupka.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.
Dakle, prethodno obraćanje poslodavcu predstavlja procesnu pretpostavku za dopuštenost sudske zaštite.
Novina je, u vezi sudske zaštite prava iz radnog prava, propisana
stavkom 4. članka 129. ZOR-a. Naime, iznimno od navedenog u vezi s prethodnim obraćanjem radnika poslodavcu, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva, u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.
Navedena novina zapravo znači da ZOR u vezi s prethodnim obraćanjem radnika poslodavcu radi selekciju na dvije kategorije radnika, jer jedni moraju podnositi zahtjev za zaštitu prava, a drugi ne. To se ne čini dobrim rješenjem, jer se jedna kategorija radnika stavlja u povoljniji položaj.
Na kraju treba napomenuti da se odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa iz
članka 129. ZOR-a ne primjenjuju na postupak zaštite dostojanstva radnika iz
članka 130. toga Zakona.
