Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske pokrenulo je niz projekta provođenja informatizacije u cilju efikasnijeg rada pravosudnog sustava, a jedan od najvećih projekata je Jedinstveni informacijski sustav za upravljanje sudskim predmetima (eSpis). Općinski građanski sud u Zagrebu, Trgovački sud u Zagrebu, Trgovački sud u Splitu i Općinski sud u Puli, prvi su na kojima je započelo uvođenje i testiranje ovog sustava.
Ciljevi uvođenja eSpisa u hrvatske sudove su unaprjeđenje sposobnosti sudova u praćenju predmeta od podneska kojim se pokreće postupak do zatvaranja predmeta, poboljšanje upravljanja sudom, omogućavanje boljeg uvida u rad odvjetnika, javnih bilježnika i sudskih vještaka te povećanje učinkovitosti uvođenjem eSpisa u čitav pravosudni sustav i povezivanjem sa svim programima pravosuđa i programima ostalih tijela državne uprave.
Način postupanja sudova koji koriste sustav eSpis, detaljno propisuje novi
Sudski poslovnik, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010.
Prema definiciji iz Sudskog poslovnika, eSpis je jedinstveni informatički sustav za upravljanje sudskim predmetima koji se sastoji od standardne aplikacije, računalne i telekomunikacijske opreme i infrastrukture, sistemske programske opreme i alata te svih podataka koji se tim sustavom unose, pohranjuju i prenose iz svih vrsta upisnika i na svim vrstama te razinama sudova (
članak 3.).
U sudovima koji ne koriste sustav eSpis, predmete u rad sucima raspoređuje predsjednik suda (sudovi bez ustrojenih sudskih odjela) odnosno predsjednik sudskog odjela u sudovima u kojima su sudski odjeli ustrojeni.
Međutim, dodjela novih predmeta u rad sucima ili sudskim savjetnicima u sudovima koji koriste sustav eSpis vrši se kroz algoritam za dodjelu predmeta koji je sastavni dio aplikacije eSpis automatski nakon što u se u karticu predmeta upišu osnovni podaci o predmetu (
članak 44. stavak 7.). Ručnu dodjelu spisa samo u iznimnim slučajevima može odrediti predsjednik suda pisanom naredbom. Takva transparentna i automatska dodjela predmeta sucima u rad, trebala bi otkloniti svaku sumnju na pristranost ili čak korupciju.
Prije prvog unosa parametara iz godišnjeg rasporeda poslova u algoritam, predsjednik suda dužan je zatražiti od administratora sustava eSpis na sudu ispis postojećih radnih opterećenja sudaca i sudskih savjetnika temeljem čega je potrebno izračunati radna opterećenja sudaca i u sustav unijeti odgovarajuće korektivne faktore i početne vrijednosti opterećenja koje bi trebale omogućiti izjednačavanje radne opterećenosti svih sudaca u daljnjoj dodjeli spisa.
Kada sudac zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga nije prisutan na radu, isključuje mu se automatska dodjela predmeta tijekom trajanja izostanka, a po povratku će se njegovo radno opterećenje ujednačiti s radnim opterećenjem ostalih sudaca.
U slučajevima izuzeća ili druge opravdane spriječenosti suca kojem je predmet dodijeljen u rad, prema odluci predsjednika suda narediti će se ponovljena automatska dodjela čime će algoritam nasumce dodijeliti spis u rad novom sucu ili sudskom savjetniku.
Pomoću sustava eSpis obavlja se dostavljanje spisa drugom sudu radi uvida, u sustav se unose podaci o svim pristojbama i troškovima osobito onima koji su nastali stranci oslobođenoj na temelju
Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, podaci o polaganju predujma, o trenutnoj lokaciji i povijesti kretanja spisa, a sustav omogućava unos podneska i u spis koji se ne nalazi u pisarnici (
članak 185. stavak 6.) i dr.
Za naredbe i rješenja o određivanju rasprave i ročišta odnosno o provođenju neke druge sudske radnje, također će se koristiti odgovarajuće funkcije sustava eSpis na način da će se u njega unijeti podaci o osobama koje treba pozvati, vremenu sudske radnje, dostavi poziva i sl.
Ako uspije na način kako je zamišljen, uz već navedene prednosti, ovaj bi sustav građanima trebao omogućiti i bolju uslugu prvenstveno zbog bržeg rješavanja predmeta, dostupnijih informacija o statusu predmeta, lakšeg praćenja rada odvjetnika i sudskih vještaka, unificiranog izgleda i sadržaja sudskih dokumenata te ispisa i otpreme dokumenata s jednog mjesta.
Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.
