c S
U središtu

Mjere gospodarskog razvitka i oporavka RH – modeli financiranja

26.02.2010 Vlada RH je na sjednici održanoj 14. siječnja 2010. donijela Odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak, a na sjednici održanoj 28. siječnja 2010. temeljem te Odluke donesen je i Zaključak kojim se prihvaćaju Mjere za gospodarski oporavak i razvitak – modeli financiranja, kojima bi se trebalo ne samo pokrenuti, nego i razviti gospodarstvo RH. U nastavku donosimo najvažniji pregled s objašnjenjima modela „ A“ i „B“.
Mjere se odnose na financiranje, uz aktivno sudjelovanje države, održivih projekata gospodarskih subjekata i osnivanje jamstvenog fonda za djelomično pokriće rizika novih plasmana kreditnih institucija, dok modeli predstavljaju okvir i prikaz svih aktivnosti namijenjenih ostvarenju zacrtanih ciljeva provedbe ekonomske politike i stvaranja povoljnih uvjeta za gospodarski oporavak i razvitak.

Osnovni cilj mjera je stvaranje uvjeta za dugoročni gospodarski rast, očuvanje postojećih i stvaranje novih radnih mjesta, povećanje investicija, osiguranje zadovoljavajuće razine likvidnosti, te stvaranje stabilnog makroekonomskog okvira.

Dva su osnovna modela financiranja održivih gospodarskih projekata:

1. uz aktivno sudjelovanje države u sufinanciranju kreditnih plasmana banaka – model „A“

2. putem jamstvenog fonda za gospodarski oporavak i razvitak (dalje u tekstu: jamstveni fond) kroz pokriće dijela rizika kreditnih plasmana banaka – model „B“.

HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvitak) u ime i za račun RH provodi postupak davanja jamstava i povrata sredstava s osnova naplaćenih jamstava, kontrolu namjenskog korištenja kredita za koji je dano jamstvo te o tome izvješćuje Ministarstvo financija.

HBOR će potaknuti dodatnu kreditnu aktivnost banaka, što će imati pozitivne učinke na poboljšanje likvidnosti gospodarstva te poticanje gospodarske aktivnosti. Povećanjem obujma kredita gospodarstvu doprinijet će se gospodarskom oporavku i razvitku.

U modelu „B“ država jamstvenim fondom preuzima pokriće dijela rizika novih kreditnih plasmana banaka. Namjera joj je pokrenuti investicijske projekte koji će donijeti pozitivne učinke na gospodarstvo, doprinijeti rastu proizvodnje, zaposlenosti i konkurentnosti. Prihvatljivi su dugoročni projekti.

Pravo na poticaje neće ostvariti:

1. poduzetnici u teškoćama, te

2. poduzetnici koji nemaju reguliran dug prema državi.

Poduzetnik se smatra u teškoćama ako je prije 1. srpnja 2008. godine bio u teškoćama, odnosno ako je:

– više od polovice upisanog odnosno temeljnog kapitala nestalo, a više od četvrtine tog kapitala izgubljeno u prethodnih 12 mjeseci koji su prethodili 1. srpnju 2008.

– temeljem važećih propisa ispunjavao uvjete za pokretanje stečajnog postupka.

Ako se radi o velikim poduzetnicima, dodatno:

– ako nije bio sposoban vlastitim sredstvima ili sredstvima koja može pribaviti od svojih vlasnika/dioničara ili vjerovnika spriječiti gubitke, a koji bi, bez vanjske intervencije države, gotovo sigurno kratkoročno ili srednjoročno ugrozili njegov opstanak; ili

– ako su bili prisutni tipični pokazatelji da se radi o poduzetniku u teškoćama, kao npr. rast gubitaka, smanjenje ukupnog prihoda, rast zaliha, višak kapaciteta, smanjenje novčanih tokova, rast duga, porast troškova kamata i pad ili nulta neto vrijednost imovine u prethodnih dvanaest mjeseci koji su prethodili 1. srpnju 2008.

Korisnik kredita ne smatra se gospodarskim subjektom u teškoćama, ako je u teškoće zapao nakon 1. srpnja 2008., a iste su uzrokovane financijskom i gospodarskom krizom.

Smatra se da poduzetnici imaju reguliran dug prema državi:

- ako nemaju neizmirenih obveza

- ukoliko je postojeći dug reprogramiran ili reguliran na drugi način u skladu s odredbama općeg poreznog zakona

- ako se nepodmirena obveza namjerava platiti iz kredita po ovim modelima financiranja uz zadovoljenje svih prethodnih uvjeta za sudjelovanje u modelima financiranja.

Također, ne kreditiraju se poduzetnici koji se bave točenjem pića, kockanjem, kladioničarskim i sličnim djelatnostima.

Kvalifikacijski kriteriji predstavljaju elemente pojedinog projekta, te ih moraju zadovoljiti prilikom realizacije kredita ili u okviru dobivene jamstvene kvote za koju se banke nadmeću na aukcijama u skladu s modelima A i B.

Nakon provedene aukcije posebice će se razmatrati:

a) kreditna sposobnost na temelju klasifikacije obveza prema Odluci HNB-a o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija

b) koeficijent zaduženosti (ukupne obveze/aktiva), i

c) ostali pokazatelji (koeficijent likvidnosti i stabilnosti, interna stopa rentabilnosti).

U modelu „A“ osnovni kriterij za sufinanciranje je visina ponuđene efektivne kamatne stope banke koja sudjeluju na aukciji. Svaki pojedini kreditni plasman mora udovoljavati kvalifikacijske kriterije kako bi se odobrio kreditni plasman pojedinoj banci. U modelu »B« osnovni kriteriji za davanje državnih jamstava predstavljaju ponuđeno sudjelovanje banke u rizičnosti, što se iskazuje u postotku traženog jamstva za pokriće kreditnih plasmana koji se dodjeljuju na aukcijama gdje se banke natječu za jamstvene kvote.

HBOR će izvještavati Ministarstvo financija o provedbi modela A i modela B:

1) po provedbi svake aukcije, Izvješće o rezultatima aukcije

2) tromjesečna izvješća o provedbi modela A i modela B – iznos i broj odobrenih kredita/izdanih jamstava te osnovne uvjete odobrenih kredita (kamatna stopa, rokovi otplate, instrumenti osiguranja).

Pripremio: Renato Podbojec, dipl.iur.