Postoji određeni krug namjena, odnosno razloga zbog kojih se nekretnina može i smije izvlastiti. Tako je
člankom 1. Zakona o izvlaštenju propisano da se nekretnina može izvlastiti radi izvođenja radova ili izgradnje objekata gospodarske infrastrukture (prometna, telekomunikacijska, vodoprivredna, energetska), zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, industrijskih, energetskih, prometnih i telekomunikacijskih objekata, objekata za potrebe hrvatskog pravosuđa, vojske i policije te istraživanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga.
Sukladno odredbi
članka 8. Zakona o izvlaštenju, za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada naknada
u visini tržišne vrijednosti nekretnine. Određivanje naknade sastavni je dio postupka izvlaštenja te nema zakonitog izvlaštenja ako se istim rješenjem ujedno ne odredi naknada prema odredbama
članka 32. i /ili 33. Zakona o izvlaštenju. Rješenja bez određene naknade su
ništetna.
Naknada se kod
potpunog izvlaštenja, u pravilu, određuje davanjem na ime naknade druge odgovarajuće nekretnine koja odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje. Ako davanjem druge nekretnine
ne bi u cijelosti bila podmirena tržišna naknada, tada se razlika u vrijednosti mora isplatiti u novcu jer naknada mora uvijek biti u potpunosti određena, kako bi se, pak, zaštitilo i vlasnika nekretnine.
Korisnik izvlaštenja i vlasnik nekretnine mogu do donošenja rješenja o izvlaštenju
sklopiti nagodbu.
Nagodba sadrži poglavito: oblik i visinu naknade i rok do kojeg je korisnik izvlaštenja dužan ispuniti obvezu u pogledu naknade. Ona se
unosi u zapisnik, koji mora sadržavati sve podatke neophodne za ispunjenje obveze korisnika izvlaštenja. Nagodba o naknadi ili dijelu naknade sklopljena je
kada obje strane potpišu zapisnik u koji je nagodba unijeta.
Bitno je napomenuti da
nagodba ima snagu ovršne isprave.
Ako korisnik izvlaštenja i vlasnik nekretnine
sklope nagodbu, vlasnik nekretnine ne plaća porez na promet nekretnina, kao ni ostale pristojbe vezane u svezi nagodbe.
Prema
članku 32. Zakona o izvlaštenju, naknada za izvlaštenu nekretninu određuje se, u pravilu, davanjem na ime naknade druge odgovarajuće nekretnine koja odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, u istoj općini ili gradu kojom se vlasniku nekretnine koja se izvlašćuje omogućavaju isti uvjeti korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu.
Vlasnik građevine nema pravo na naknadu za građevinu koja je
izgrađena bez akta na temelju kojega se može graditi prema posebnom propisu, s tim da se to ne odnosi se na građevine izgrađene do 15. veljače 1968. godine i s tim da je postupak uklanjanja građevine prethodno pitanje u odnosu na postupak izvlaštenja zemljišta.
Ako se u slučaju bespravno izgrađenog objekta u postupku izvlaštenja utvrdi da ne postoji izvršno rješenje o uklanjanju građevine, ured državne uprave koji vodi postupak izvlaštenja prekinut će postupak izvlaštenja i zatražiti od nadležne građevinske inspekcije pokretanje postupka radi razrješenja prethodnog pitanja prema posebnom propisu. Prekinuti postupak nastavit će se nakon što rješenje doneseno o tom pitanju bude izvršeno.
Dakle, u tim je slučajevima pretpostavka izvlaštenja takve
bespravno izgrađene građevine, uklanjanje te građevine. Stoga se prije donošenja rješenja o izvlaštenju mora provesti postupak uklanjanja građevine.
U takvom postupku vlasnik građevine, ako za to postoje uvjeti propisani
Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, može ishoditi dozvolu za gradnju i legalizirati objekt, te za njega naknadno primiti punu naknadu. Ako to nije moguće u skladu s važećim dokumentom prostornog uređenja, zgrada će se srušiti u tome posebnom postupku.
Zakon o izvlaštenju izričito naglašava da rješenje o uklanjanju građevine mora biti izvršeno, što znači da se izvlaštenje neće moći nastaviti sve dok se takva zgrada ne ukloni, odnosno sruši.
Treba napomenuti da ako vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje, ne prihvati na ime naknade drugu odgovarajuću nekretninu ili ako korisnik izvlaštenja ne može osigurati takvu nekretninu, naknada se određuje u
novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju, odnosno u vrijeme sklapanja nagodbe.
Tržišna vrijednost je vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja.
