Hrvatski sabor donio je 19. ožujka 2010.
Zakon o poticanju prodaje stanova. Zakon uređuje odobravanje zajmova, te sklapanje i praćenje provedbe ugovora o zajmu koji se iz državnih sredstava daje prilikom kupovine stana (članak 1.).
Njegovim stupanjem na snagu prestaje važiti
Zakon o fondu za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države.
Sredstva predviđena proračunom za provedbu ovog Zakona, uz dodatan dio koji bi se izdvojio iz proračuna, postaju sredstva iz kojih će se isplaćivati zajam prilikom kupovine stana. Država ovim mjerama nastoji olakšati kupnju prvog ili većeg stana zainteresiranim građanima, te ujedno omogućiti građevinarima da sredstvima od prodaje stanova započnu novu izgradnju čime se nastoje očuvati brojna radna mjesta.
Zajam može dobiti fizička osoba koja kupuje novi ili veći stan zbog potreba vlastitog stanovanja (članak 7.), ali samo za stan u zgradi za koju je akt za uporabu izdan do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Stan mora biti kupljen izravno od izvođača koji ima odgovarajuću suglasnost za započinjanje obavljanja građenja, koji je do 1. srpnja 2008. podmirio sve dospjele obveze prema državi i nad kojim se ne provodi stečaj ili prethodni postupak za stečaj (članak 8.).
Poslove vezane uz odobravanje, sklapanje i provedbu ugovora o zajmu obavlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (članak 22.). Agencija će u javnim glasilima i "Narodnim novinama" objaviti poziv za podnošenje zahtjeva za odobravanje zajma u kojem će navesti uvjete pod kojima se zajam odobrava, uvijete zajma, sadržaj zahtjeva, potrebne isprave te rok podnošenja zahtjeva kao što je navedeno u članku 11. Zakona.
Predani zahtjevi odobravat će se redom zaprimanja, a prednost kod istovremeno predanih imaju zahtjevi za zajam za kupovinu stana čija je ukupna cijena manja (članak 12.).
Zakonom je već točno predviđen zajam u iznosu od 100 do 300 eura koji se odobrava u svakom pojedinom slučaju ovisno o cijeni kvadratnog metra stana, s time da je potrebno napomenuti da je cijena kvadratnog metra određena bez PDV-a.(članak 17.). Kamate na odobreni zajam za vrijeme počeka iznose 2%, a za razdoblje otplate 5% godišnje, te je određen način njihovog obračuna.
Rok otplate zajma određuje se na maksimalno 30 godina, a poček ne može biti duži od 20 godina od dana sklapanja ugovora o zajmu. Sam ugovor mora sadržavati izjavu korisnika kredita kojom dozvoljava uknjižbu hipoteke na nekretnini za čiju se kupovinu odobrava kredit.
Gospodarska kriza zadnjih je godinu dana pogubno utjecala na cjelokupno gospodarstvo. Smanjenje kupovne moći građana, svakodnevni porast broja nezaposlenih, rast cijena nekretnina kao i nedostatak povoljnih kredita na tržištu doveli su do značajne stagnacije u prodaji stanova, a time i zastoja posla u građevini. Ovakva situacija za sobom posljedično povlači nova otpuštanja radnika u graditeljstvu. Kako bi spriječila povećanje broja nezaposlenih, potakla novu izgradnju, te prodaju već izgrađenih stanova država je novim Zakonom kupnju prvog ili većeg stana odlučila poticati zajmovima od 100 do 300 eura po četvornome metru.
Međutim, nisu svi uvjereni u uspješnost ovakvog modela poticanja kupovine stana. Naime, velik dio javnosti smatra da ovakav zakon pomaže građevinarima koji neće morati spuštati cijene stanova koje su prenapuhane i bankama koje će osloboditi malo svoju bilancu. Osim toga, moguće je primijetiti da Zakon u diskrimacijski položaj stavlja građane iz urbanih središta i sa priobalja gdje su cijene nekretnina i do 20% veće. Naime članak 12. određuje da će se red odobravanja istodobno predanih zahtjeva određivati tako da se prednost daje stanovima jeftinijeg kvadratnog metra, dok članak 17. pak određuje limit od 1600 eura po kvadratnom metru za dobivanje poticaja za kupnju stana.
Budući da se prema podacima, koje su iznijeli neki internetski portali specijalizirani za prodaju nekretnina (Crozilla), prosječna cijena kvadratnog metra u Zagrebu početkom ove godine kretala oko 1900 eura (1.600€/m2 x 23% PDV=1.968 €/m2), a u primorskim gradovima i oko 2000 eura, čini se da se građani na tim područjima mogu slabo ili nikako poslužiti poticajima za kupnju stana koje propisuje Zakon.
Na kraju moramo zaključiti da je plan poticanja stanogradnje vrlo kompleksna materija i da uspješnost vladinih mjera uvelike ovisi i o građevinarima koji bi trebali prepoznati ovaj Zakon kao poticaj da smanje cijene kvadrata kako bi njihovi stanovi ušli u program subvencija.
Pripremila: Danijela Damjanović, mag. iur.
Zakon o poticanju prodaje stanova Sabor je prihvatio po hitnom postupku, a njegovim se donošenjem nastoji spriječiti daljnja stagnacija na tržištu nekretnina te izravno vezano uz to i otpuštanja radnika zaposlenih u građevinskom sektoru. Pitanje je hoće li subvencije biti dovoljan poticaj građanima da se upuste u kupovinu stana ili će ipak pričekati da se cijene nekretnina spuste na prihvatljiviju, a kako kažu stručnjaci i realniju, razinu?
