Detektivska djelatnost do donošenja Zakona o privatnim detektivima nije bila regulirana posebnim zakonom, već je odredbe o njoj sadržavao
Zakon o zaštiti osoba i imovine koji je regulirao zaštitarsku djelatnost (te su odredbe prestale važiti stupanjem na snagu Zakona o privatnim detektivima, 3. ožujka 2009.).
Prema
Zakonu o privatnim detektivima, detektivska djelatnost obuhvaća prikupljanje obavijesti i podataka potrebnih za utvrđivanje činjenica, uvid u osobne i druge podatke te korištenje i obradu osobnih i drugih podataka za potrebe naručitelja detektivskih usluga. Ovu djelatnost mogu obavljati pravne osobe i obrtnici koji imaju odobrenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a detektivske poslove obavljaju privatni detektivi, zaposlenici pravnih osoba ili obrtnika, koji moraju imati dopuštenje nadležne policijske uprave (
članak 2.). Vježbenički staž i polaganje ispita za ovo zanimanje detaljnije uređuje
Pravilnik o uvjetima, načinu i programu obavljanja vježbeničkog staža te polaganja stručnog ispita za privatnog detektiva.
Pravnoj osobi može se odobriti obavljanje detektivske djelatnosti ako ima akt o upisu pravne osobe u sudski registar s registriranom istražnom i zaštitnom djelatnošću, imenovanu odgovornu osobu u pravnoj osobi koja ima dopuštenje za obavljanje poslova privatnog detektiva, sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s najmanje jednim privatnim detektivom te poslovni prostor uređen sukladno
Pravilniku o prostorno-tehničkim uvjetima za poslovni prostor u kojem se obavlja detektivska djelatnost.
Obrtniku se može odobriti obavljanje detektivske djelatnosti ako ima dopuštenje za obavljanje poslova privatnog detektiva, status obrtnika i ako ispunjava potrebne prostorno – tehničke uvjete. Obrt ne mora imati imenovanu odgovornu osobu, s obzirom da obrtnik kao fizička osoba odgovara za poslovanje svoga obrta, a također ne mora u obrtu imati zaposlene druge privatne detektive, budući da obrtnik koji ima dopuštenje za obavljanje detektivskih poslova, može te poslove obavljati sam kroz vlastiti obrt.
Zahtjev za izdavanje dopuštenja za obavljanje poslova privatnog detektiva podnosi se policijskog upravi nadležnoj prema mjestu prebivališta ili boravišta podnositelja zahtjeva i može se izdati osobi koja ispunjava uvjete propisane u
članku 4. Zakona. Jedan od uvjeta koji moraju biti ispunjeni jest udovoljavanje sigurnosnim uvjetima, koji se utvrđuju provjerom nadležne policijske uprave. Naime, intencija zakonodavca je da ove specifične poslove obavljaju provjerene i pouzdane osobe (osobe koje nisu bile u sprezi s pojedincima, grupama ili organizacijama usmjerenim na činjenje kaznenih djela, koje nisu konzumirale droge, od kojih ne postoji opasnost ugrožavanja slobode i prava drugih ljudi, javnog morala te pravnog poretka).
Detektivski poslovi obavljaju se na način da se između pravne osobe odnosno obrtnika i naručitelja detektivskih usluga sklopi, na temelju punomoći,
pisani ugovor. Nakon sklapanja ugovora, odgovorna osoba u pravnoj osobi ili obrtnik izdaje privatnom detektivu
radni nalog koji mora sadržavati broj ugovora i opis poslova koje je privatni detektiv dužan obaviti (
članak 8.).
Privatni detektivi
ne smiju prikupljati obavijesti i podatke od trećih osoba protivno njihovoj volji, nego su ih
dužni upozoriti da im obavijesti i podatke mogu dati
samo ako to žele odnosno dobrovoljno, bez prisile.
Odredbama
članka 9. i 10. Zakona, definiran je djelokrug rada privatnih detektiva odnosno određeno je o čemu detektivi uopće mogu prikupljati informacije. Osim prikupljanja obavijesti i informacija, detektivi mogu provoditi mjere zaštite poslovnih tajni, informatičkih sustava, ekonomskih i osobnih podataka te obavljati dostavu pismena u sudbenom, upravnom i drugim postupcima.
Ukoliko detektiv prilikom obavljanja poslova otkrije podatke o pripremanju, činjenju ili počinjenom kaznenom djelu koje se progoni po službenoj dužnosti,
dužan je o tome bez odgode izvijestiti državno odvjetništvo ili policiju (
članak 11.).
Što se tiče
ograničenja u obavljanju ove djelatnosti, njih regulira
članak 12. Zakona, pa tako privatni detektivi ne smiju obavljati poslove uvođenja u posjed, prisilne naplate, posredovanja ili simuliranog otkupa predmeta kaznenog djela, simuliranog davanja ili primanja potkupnine te ne smiju prikupljati podatke čije je prikupljanje zabranjeno posebnim zakonom. Također ne smiju obavljati poslove koji su u nadležnosti policije, sigurnosnih službi ili pravosudnih tijela, osim promatranja, pratnje i fotografskog snimanja na javnom mjestu.
Važno je naglasiti da detektivi u svome poslu
moraju voditi računa o pravu svake osobe na zaštitu dostojanstva, ugleda, časti i privatnosti.
Kad pribavlja određene obavijesti i podatke, privatni detektiv dužan je predočiti radni nalog pravnoj osobi ili tijelu javne vlasti odnosno fizičkoj osobi od koje prikuplja podatke. Prema odredbi
članka 17. Zakona, privatni detektiv pri obavljanju poslova
ovlašten je držati i nositi vatreno oružje, sukladno odredbama
Zakona o oružju.
Obavijesti i podaci koje je privatni detektiv prikupio u obavljanju ugovorenog posla,
smatraju se poslovnom tajnom i nakon što detektiv prestane obavljati svoju djelatnost (
članak 18.).
U obavljanju detektivskih poslova privatni detektiv dužan je nositi
detektivsku iskaznicu kojom dokazuje svoj identitet i svojstvo te ju je dužan pokazati policijskom službeniku ili inspektoru Ministarstva, odnosno policijske uprave na njihov zahtjev. Iskaznicu izdaje nadležna policijska uprava, a detalje o njoj propisuje
Pravilnik o sadržaju i izgledu detektivske iskaznice privatnog detektiva.
Kaznene odredbe sadrže
članci 35. i 36. Zakona, te će se tako novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba ako obavlja detektivsku djelatnost bez odobrenja ili obavlja detektivske poslove bez pisanog ugovora sklopljenog s naručiteljem usluga, odnosno kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna za prekršaj privatni detektiv ako obavlja detektivske poslove bez radnog naloga, od osobe prikuplja informacije iako mu ih ona nije voljna dati itd.
Iako u svijesti poslodavaca i građana u RH još uvijek nije uobičajeno da se za poslove poput provjere pouzdanosti i učinkovitosti zaposlenika, provjere kandidata prilikom zapošljavanja, provjere sumnjivih bolovanja, definiranja poslovnih rizika, utvrđivanja bračne nevjere itd., zatraže usluge detektiva odnosno detektivskih agencija, ponekad, naročito ako se radi o složenom slučaju, možda je najbolje pouzdati se u stručnost i iskustvo ovlaštenih profesionalaca.
Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.
