Uslijed ekonomskih i društvenih promjena te procesa tranzicije današnji sustav socijalne skrbi susreće se s nizom problema. Pri tome je važno istaknuti netransparentnost sustava u obliku manjkavih informacija o socijalnoj situaciji, korisnicima i učincima programa. Bitan problem je i nepostojanje dovoljno objektivnih informacija za evaluaciju programa.
Povećanju transparentnosti i stvaranju uvjeta za učinkovitiju evaluaciju programa svakako bi pridonijela informatizacija sustava socijalne skrbi te promjena u načinu prikupljanja podatka i vođenju evidencija o korisnicima. Iscrpnije i preciznije informacije važne su za osmišljavanje kvalitetnih socijalnih programa, njihovu provedbu i analizu.
Također, postoje nedostaci u vođenju evidencije o korisnicima koju moraju voditi pružatelji usluga socijalne skrbi. Često puta evidencije su nepotpune i neusklađene što otežava standardizirano praćenje podataka. Informatizacija sustava znatno bi umanjila taj problem.
Stoga tri nova pravilnika, objavljena u Narodnim novinama, br. 52/10, uvode novine upravo u područje informatizacije sustava odnosno propisanog postupka vođenja evidencije o pojedinim kategorijama korisnika socijalne skrbi te u sadržaj upisnika ustanova socijalne skrbi. Ministarstvo preporuča, a ponegdje i nalaže vođenje evidencije u elektroničkom obliku što će svakako doprinijeti standardiziranom praćenju podataka, informatičkom povezivanju jednog dijela sustava socijalne skrbi i kvalitetnijoj analizi prikupljenih podataka.
Tako
Pravilnik o sadržaju upisnika ustanova socijalne skrbi propisuje sadržaj upisnika ustanova socijalne skrbi za centre socijalne skrbi, domove socijalne skrbi i centre za pomoć i njegu koji vodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi te način vođenja i upis podataka u upisnik. Za razliku od starog pravilnika istog naziva (Narodne novine, br. 79/98), novi Pravilnik propisuje da se evidencijski listovi upisnika moraju voditi u elektronskom obliku (
članak 2.) te da podaci evidencijskog lista o subjektu upisa i ovlaštenoj osobi za zastupanje subjekta moraju sadržavati i osobni identifikacijski broj (OIB) (
članak 6.).
Slične promjene donosi i novi
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija fizičkih osoba koje samostalno obavljaju socijalnu skrb kao profesionalnu djelatnost. Evidencija se vodi za fizičke osobe koje obavljaju poslove obiteljskog doma i za fizičke osobe koje obavljaju poslove savjetovališta, kao profesionalnu djelatnost.
Pravilnik o načinu pružanja usluga obiteljskog doma te uvjetima prostora, opreme, stručnih i drugih radnika propisuje način pružanja usluga obiteljskoga doma te uvjete prostora, opreme i potrebnog broja i vrste radnika koje mora imati obiteljski dom u kojem fizička osoba pruža usluge skrbi izvan vlastite obitelji kao profesionalnu djelatnost za pet do dvadeset odraslih korisnika, odnosno za četvero do desetero djece.
U ovo područje po prvi se puta uvodi obveza predstavnika obiteljskoga doma da vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima (
članak 12.). U tu svrhu predstavnik doma mora voditi: matičnu knjigu koja sadrži opće podatke, evidenciju korisnika s obaveznim OIB-om korisnika; knjigu dnevne evidencije koja sadrži podatke o svim važnijim dnevnim aktivnostima i zapažanjima o korisniku, promjene u ponašanju korisnika i sl.; dosje korisnika koji sadrži rješenja i potvrde o zdravstvenom stanju, obrazovanju, socijalnom statusu korisnika i sl. Evidencije se mogu voditi i u elektronskom obliku. Predstavnik obiteljskog doma obvezan je započeti s vođenjem evidencije i dokumentacije iz članka 12. najkasnije od 1. svibnja 2010. godine.
Sva tri pravilnika donesena su na temelju
Zakona o socijalnoj skrbi, a stupaju na snagu 6. svibnja 2010.
Literatura: Puljiz V., Bežovan G., Matković T., Šućur Z., Zrinščak S., (2009.) Socijalna politika Hrvatske, Zagreb, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Pripremio: Željko Čižmek
