Novine u zakonima iz područja zdravstva

Zakoni su doneseni po hitnom postupku, uz obrazloženje da se time nastoji osigurati osnova za što bržom provedbom aktivnosti u ostvarenju Programa gospodarskog oporavka Republike Hrvatske odnosno osnova za bržom provedbom racionalizacije poslovanja u okviru reforme zdravstvenog sustava.

Tako je u Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju dodan novi članak 10.a kojim se utvrđuje da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje može provoditi dodatno zdravstveno osiguranje te je obvezan sredstva dodatnog zdravstvenog osiguranja voditi odvojeno od sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja i sredstava dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Izmijenjen je članak 14.a koji uređuje za koje se osiguranike sredstva za premiju dopunskoga zdravstvenog osiguranja (koje provodi Zavod) osiguravaju u državnom proračunu, te sada u tu skupinu osiguranika ulaze osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi, osigurane osobe darivatelje dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, osigurane osobe dobrovoljne davatelje krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene), osigurane osobe redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina te osigurane osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi iznos utvrđen člankom 14.b Zakona (prihodovni cenzus).

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju izmijenjen je na način da je promijenjen opseg zdravstvenih usluga za koje se ne osigurava plaćanje troškova iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, i to kada je riječ o estetskoj kirurgiji, kirurškom liječenju pretilosti te ako zdravstvenu zaštitu osigurana osoba koristi po osobnoj želji izvan liste čekanja u okviru standarda zdravstvene zaštite koja se osigurava svim osiguranim osobama kao pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja (članak 22.).

Članak 37. usklađen je sa Zakonom o radu (članak 104. stavak 1. točka 3.) u smislu da radnik koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a i nadalje je u radnom odnosu na temelju dogovora s poslodavcem, nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme bolovanja, već na teret sredstava poslodavca, odnosno na teret sredstava osiguranika obveznika uplate doprinosa.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti u sustav zdravstva uvedeno je davanje koncesija za obavljanje javne zdravstvene službe na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Izmjenom članka 40. stavak 1. uređeno je da navedenu zdravstvenu službu na osnovi koncesije mogu obavljati fizičke osobe i zdravstvene ustanove, osim zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, županija, odnosno Grad Zagreb čime su preuzeta rješenja iz Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Uređen je i način određivanja broja koncesija za koje se objavljuje obavijest o namjeri davanja koncesija, a ugovor o koncesiji koji se sklapa s fizičkom osobom obvezno sadrži odredbu o obvezi koncesionara da za slučaj promjene prostora obavljanja djelatnosti na osnovi koncesije prethodno ishodi suglasnost koncedenta te odredbu o obvezi koncesionara da o svakoj dugoj promjeni koja se odnosi na sadržaj ugovora o koncesiji obavijesti koncedenta (članak 42. stavak 2. podstavak 10.).

Brisanjem odredbe članka 76. stavka 3. Zakona, uklonjena je nemogućnost osnivanja doma zdravlja na udaljenosti manjoj od 50 kilometara od sjedišta županije ili od drugog doma zdravlja.

Hrvatski zavod za telemedicinu definira se kao državni zdravstveni zavod, odnosno zdravstvena ustanova za uvođenje i promicanje primjene tehnika i tehnologija u dijagnostici i liječenju na daljinu u Republici Hrvatskoj koji organizira osnovnu mrežu telemedicinskih centara za osiguravanje dostupnosti zdravstvenih usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske (članak 106. i 107.).

Dopunjenim člankom 125. odobrenje za obavljanje poslova iz djelatnosti poslodavca za svoj račun zdravstvenom radniku daje se na vrijeme od godinu dana, a uvjet za davanje odobrenja jest prethodno sklopljeni ugovor o međusobnim pravima i obvezama između poslodavca i privatnog zdravstvenog radnika, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili zdravstvene ustanove u kojoj će zdravstveni radnik za svoj račun obavljati poslove iz djelatnosti poslodavca. Poslove iz djelatnosti poslodavca za svoj račun ne smiju sklapati ravnatelj, zamjenik ravnatelja niti pomoćnik ravnatelja zdravstvene ustanove (članak 125.a).

Obvezni sadržaj ovog ugovora propisan je u članku 125.c, a poslodavac ne odgovara za štetu koju njegov zaposlenik - zdravstveni radnik, koji obavlja poslove za svoj račun na temelju odobrenja, prouzroči obavljanjem tih poslova trećoj osobi. Novim člancima 206.a do 206.d propisane su i kaznene odredbe za postupanje protivno ugovoru iz članka 125.c Zakona.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (uz izuzetke nekih članaka), na snagu stupaju 18. lipnja 2010., dok Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju na snagu stupa 1. srpnja 2010.

Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.