Usprkos svim sofisticiranim hardverskim i softverskim zaštitama, informacijsko-komunikacijska oprema omogućava besprijekorno kopiranje i beskonačno raspačavanje brojnih djela zaštićenih raznim pravima intelektualnog vlasništva. Sjetimo se samo glazbe ili filmova kako se mogu savršeno „skinuti s neta“, nema nikakve razlike između kopije i originalnog dijela. A tek softversko piratstvo.
Softverska industrija još uvijek trpi velike gubitke zbog krađe softvera u čiji je razvoj uloženo puno vremena, novaca i truda, a proivođači nemaju adekvatnog mehanizma za djelotvornu zaštitu od ilegalnog kopiranja i raspačavanja.
Istina, povreda tuđeg prava intelektualnog vlasništva za prekršitelja može biti vrlo skupa. Uhvaćeni prekršitelj osim što će platiti visoku naknadu štete, može biti kažnjen i zatvorom ili novčanom kaznom. No, koliko ih je dosada uhvaćeno?
Da podsjetimo, prema
Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, prava intelektualnog vlasništva obuhvaćaju: autorska prava (prava autora na njihovim djelima iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja) i njima srodna prava (prava umjetnika izvođača, proizvođača fonograma, filmskih producenata/proizvođača videograma, organizacija za radiodifuziju, nakladnika i proizvođača baza podataka), prava industrijskog vlasništva (patenti, žigovi, industrijski dizajn, zaštita od nelojalne utakmice), prava na znanstvena otkrića i sva druga prava koja pripadaju intelektualnim djelima u području industrije, znanosti, književnosti i umjetnosti.
Nadalje, informacijska tehnologija proizvela je potpuno nove produkte koji se štite pravima intelektualnog vlasništa, a zbog kojih je trebalo dopuniti postojeće ili čak donijeti potpuno nove zakone i međunarodne konvencije.
Primjera radi, zbog pojave kompjuterskog programa odnosno softvera, mijenjali su se svi nacionalni zakoni o autorskom pravu. Isto tako potreba za zaštitom baza podatka rezultirala je
sui generis zaštitom u nacionalni zakonima o autorskim i njima srodnim pravima.
Potreba za zaštitom topografije poluvodičkih proizvoda iznjedrila je potpuno novi zakon –
Zakon o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda.
U okviru Europske unije donesene su posebne direktive/smjernica za zaštitu računalnih programa, baza podataka i topografije poluvodičkih proizvoda. Potreba za zaštitom imena domena na Internetu također je uzrokovala pojavu novih propisa i novih institucija (arbitraža) za zaštitu tog imena -
Pravilnik o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom. I ovdje sigurno priči nije kraj.
Mr.sc. Nelka Fikeys Krmić, dipl.iur.
