Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima  01 5999 918
Traži po   > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja Video klipovi  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 
  Označi     - +   *  

U središtu

29.7.2010

Novo doba ovrhe

Nedavno doneseni Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima svojevrsni je prethodnik zakona koji će se u sklopu opsežne reforme ovršnog sustava uskoro donijeti u Republici Hrvatskoj. Njime je ponajprije omogućeno da se ovrha osim na svim kunskim i deviznim računima ovršenika može provoditi i na novčanim sredstvima na temelju njegovih štednih uloga te na oročenim novčanim sredstvima.

Zakonodavni okvir provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika trenutno čine: Ovršni zakon, Opći porezni zakonZakon o platnom prometu u zemljiZakon o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. i Zakon o mjenici.

Uz navedene zakone, Hrvatski sabor 9. srpnja 2010. donio je i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima, uključujući vođenje Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, postupanje u slučaju nedostatka novčanih sredstava za provedbu ovrhe, postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegovog računa, vođenje Jedinstvenog registra računa te nadzor nad provedbom toga Zakona.

Kako se navodi u obrazloženju Prijedloga Zakona, potreba za njegovim donošenjem proizlazi iz činjenice da 1. siječnja 2011. na snagu stupa novi Zakon o platnom prometu (NN, broj 133/09) kojim se platne usluge u Republici Hrvatskoj uređuju istovjetno kao u zemljama članicama Europskoga gospodarskog područja, zbog čega se njime ne uređuju aktivnosti koje se, prema direktivi s kojom je usklađen, ne smatraju platnim uslugama. Stoga platne transakcije zadane na temelju rješenja o ovrsi i drugih po pravnoj snazi izjednačenih isprava uređuje novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Prema njemu, ovrhu na novčanim sredstvima provodi Financijska agencija (u nastavku: Agencija), Hrvatska narodna banka i banke (članak 2.). Naime, ovrhovoditelji i nadležna tijela osnovu za plaćanje (rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, zadužnicu, nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku i svaku drugu odluku nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe) dostavljaju Agenciji koja na jedinstveni način obračunava zatezne kamate određene u osnovi za plaćanje te daje naloge za izvršenje bankama u kojima ovršenik ima novčanih sredstava.

Najveća je novost da se osim novčanih sredstava sa svih kunskih i deviznih računa ovršenika plijene i novčana sredstva koja ovršenik ima na temelju štednih uloga te oročena novčana sredstva i to bez njegove suglasnosti i bez obzira ako u osnovi za plaćanje nije određena ovrha na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima (članak 4.). Ovrha se ne provodi na novčanim sredstvima, odnosno računima izuzetima od ovrhe zakonom (ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, na provedbu ovrhe odgovarajuće se primjenjuju zakoni kojima se uređuje ovršni, porezni i carinski postupak). Također, važna pretpostavka za provedbu ovrhe jest i primjena osobnoga identifikacijskog broja kao ključnog identifikatora u pronalaženju podataka o računima, a time i o novčanim sredstvima kojima ovršenik raspolaže.

Nadležno tijelo odnosno ovrhovoditelj osnovu za plaćanje dostavlja Agenciji neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom, preko javnog bilježnika ili opunomoćenika, a može je dostaviti i kao elektroničku ispravu (članak 5.).

Agencija vodi Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje kao jedinstvenu bazu podataka o redoslijedu primitaka osnova za plaćanje i stanju njihove izvršenosti po pojedinom ovršeniku te daje podatke iz Očevidnika, čuva ih i pohranjuje. Naloge za izvršavanje osnova za plaćanje Agencija daje onim redoslijedom kojim su upisane u Očevidnik ako drugim zakonom nije drukčije propisano (članak 7.).

Osnova za plaćanje prema ovom Zakonu izvršava se najprije na računima, a zatim na oročenim novčanim sredstvima. Agencija daje nalog bankama za izvršenje osnove za plaćanje onim redom kojim su računi navedeni u osnovi za plaćanje, na način da se osnova za plaćanje izvršava na svim računima u pojedinoj banci. Dakle, u banci u kojoj je otvoren prvi račun naveden u osnovi za plaćanje ovrha se provodi na svim raspoloživim novčanim sredstvima, a ako ovršenik ima više otvorenih računa u prvoj banci, ovrha će se provesti na svim računima. Ako u osnovi za plaćanje nisu navedeni računi na kojima se ovrha provodi, ovrha se provodi redom, počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun, prema podacima iz Jedinstvenog registra računa (članak 8.).

Zbog zaštite osobnih podataka, podaci iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na građane nisu javni i mogu se dobiti samo na temelju pisanog zahtjeva suda ili drugog nadležnog tijela. Jedinstveni registar računa ne sadrži podatke o stanju računa poslovnih subjekata i građana već samo podatak o postojanju određenog računa te podatak o tome je li račun blokiran.

Agencija daje nalog banci da izvrši nalog u visini potrebnoj za izvršenje osnove za plaćanje. Banka izvršava nalog u visini raspoloživih sredstava do iznosa određenog u nalogu Agencije, te o tome obavještava Agenciju. Ako osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti, Agencija daje bankama nalog da blokiraju sve ovršenikove račune, odnosno da zabrane raspolaganje oročenim novčanim sredstvima, te u Jedinstveni registar računa stavlja oznaku blokade ovršenikovih računa, odnosno oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima. Priljevi novčanih sredstava koriste se isključivo za izvršenje naloga zbog kojeg je ovršenikov račun blokiran sve do izvršenja osnove za plaćanje (članak 9.).

Ako osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti na novčanim sredstvima po svim ovršenikovim računima, oročena novčana sredstva, uključujući kamate, koriste se za izvršenje osnove za plaćanje po isteku ugovora o oročenju (članak 10.). Banka i ovršenik ne smiju produžiti niti mijenjati ugovor o oročenju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, dospjele kamate koje se prema ugovoru o oročenju isplaćuju za vrijeme zabrane raspolaganja koriste se za izvršenje osnove za plaćanje, a ovršenik može radi izvršenja osnove za plaćanje za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima raskinuti ugovor o oročenju.

Sukladno članku 12. stavak 2. Zakona, nalog za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske Agencija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci, a nalog za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Agencija dostavlja banci.

Člancima 27.-30. Zakona propisani su prekršaji i kazne za prekršaje, u rasponu od 50.000,00 kn do 500.000.00 kn, koje počine Agencija, banke, stambene štedionice, kreditne unije i ovršenik koji je poslovni subjekt. Propisane kazne za odgovorne osobe kreću se u rasponu od 10.000,00 kn do 50.000,00 kn.

Prijelazne odredbe u članku 36. propisuju da se od 1. siječnja 2011. na provedbu ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika i osiguranja prethodnim i privremenim mjerama te na postupak izvansudske ovrhe uređene Ovršnim zakonomOpćim poreznim zakonom odgovarajuće primjenjuju odredbe ovoga Zakona, a posebno pri dostavi rješenja o ovrsi, traženju podataka o računima i štednim ulozima ovršenika, određivanju ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika, provedbi ovrhe po računima ovršenika, provedbi ovrhe po zadužnici, odgovornosti u provedbi ovrhe i redoslijedu naplate.

Podsjećamo da je Sabor prihvatio i prijedloge novog Ovršnog zakona i Zakona o javnim ovršiteljima. Naime, budući da je ovrha velika prepreka učinkovitosti pravosuđa te generator brojnih zaostataka predmeta na sudovima, novim Ovršnim zakonom napušta se sudska provedba ovrhe te se povjerava javnim ovršiteljima kao potpuno novom institutu ovršnog sustava Republike Hrvatske - u nadležnosti sudova ostat će samo ovrha radi predaje djeteta roditelju i ovrha radi ostvarivanja susreta i druženja roditelja s djetetom te određivanje ovrhe na temelju odluke stranog suda, domaćeg ili stranog arbitražnog pravorijeka ili kada je Ovršnim ili drugim zakonom propisano da ovrhu određuje sud.

Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite