Posredovanje u zapošljavanju redovitih studenata pri hrvatskim sveučilištima obavljaju posebne ustrojbene jedinice studentskih centara, studentski servisi. Posredovanjem se, u smislu navedenog
Pravilnika, smatra vođenje očevidnika članova i obavljenih posredovanja, obrada tržišta studentskog rada, obračun i naplata studentske zarade od poslodavca u korist studenta, propisanog doprinosa, naknade za posredovanje te isplata punog iznosa zarade studentu, bez naknade.
Posrednici mogu posredovati pri zapošljavanju samo za studente koji imaju status redovitog studenta. Redovitim studentima smatraju se oni studenti koji studiraju na preddiplomskim ili diplomskim studijima, prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici, čiji se trošak redovitog studija, dijelom ili u cijelosti financira iz državnog proračuna. Iznimno, posrednici mogu posredovati u zapošljavanju kandidata koji su u postupku upisa na studij i za osobe koje su završile studij, ali najdulje tri mjeseca od završetka srednje škole odnosno studija (
članak 4. stavak 3. Pravilnika).
Obveze posrednika
Posrednici imaju pravo i dužnost zastupati studenta u potraživanju zarade za obavljeni posao. Nakon što poslodavac valjano potvrdi obavljanje posla, posrednik solidarno odgovara za poslodavčeve obveze prema studentu. Posrednik ima i dužnost dobit ostvarenu posredovanjem, koristiti u svrhu razvoja i poboljšanja svoje djelatnosti, vezane za unapređenje životnog i radnog standarda studenata.
Ugovor o djelu redovitog studenta
Pri zapošljavanju redovitih studenata zaključuje se Ugovor o djelu redovitog studenta, kojeg posrednik, studentski servis uručuje studentu prije početka, tijekom ili nakon obavljenog posla. Ugovor mora sadržavati: ime i prezime redovitog studenta, JMBG/OIB, broj članske isprave, puni naziv i sjedište poslodavca. U ugovoru su predviđene rubrike za vrstu posla, broj radnih sati, cijenu i iznos zarade te ovjeru i potpis poslodavca i potpis studenta.
Pravilnik ne propisuje koliko ugovora o djelu redoviti student može sklopiti tijekom školske godine, te članovi student servisa mogu tijekom godine podizati neograničen broj ugovora.
Ugovor o djelu, preuzet od nadležnog studentskog servisa, redoviti student uručuje poslodavcu. Poslodavac je dužan popuniti obrazac ugovora te ga ovjeriti najkasnije u roku od 15 dana nakon obavljenog posla, odnosno nakon što mu student/ica po obavljenom poslu dostavi ugovor (
članak 7. stavak 2. Pravilnika). Ovjereni i ispunjeni ugovor poslodavac treba dostaviti posredniku, nadležnom studentskom servisu.
Ugovor ovjeren od poslodavca vjerodostojna je isprava posredniku za obračun i naplatu zarade za obavljeni posao u korist studenta, doprinosa za slučaj ozljede na radu i naknade za posredovanje u svoju korist. Studentski servis ispostavlja račun poslodavcu za obavljenu uslugu posredovanja i ujedno studentu dostavlja naknadu za obavljeni posao.
Naknada za posredovanje ne može biti veća od 12% od iznosa zarade, a naplaćuje se od poslodavca. Na svaki pojedinačni primitak studenta, obračunava se posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima, u iznosu od 5% i posebni doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu 0,5%. Posrednik je obvezan obračunati doprinose s obračunom primitaka, a dospijeće isplate istih je istodobno s isplatom primitka.
Uvid u poslovanje posrednika
Studenti koji imaju ispravu o članstvu mogu osnovati Vijeće članova na način propisan općim aktom posrednika (
članak 11. Pravilnika). Vijeće ima pravo uvida u poštivanje propisanog posredovanja, a naročito reda prvenstva pri zapošljavanju i načinu korištenja dobiti. Vijeće članova ima pravo iznositi prigovore i pritužbe na posredovanje posredniku i ministarstvu nadležnom za znanost i obrazovanje.
Porezni aspekti primitaka studenata na temelju ugovora o djelu
Porez na dohodak, prema
članku 10. točki 6. Zakona o porezu na dohodak, ne plaća se na primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, isplaćene po posebnim propisima, do propisanog iznosa.
Ako ukupni primici redovitog studenta preko studentskih udruga, umanjeni za naknadu za posredovanje, ne prelaze propisani iznos iz
članka 45. stavka 1. točke 2. Pravilnika o porezu na dohodak, isti ne podliježu obvezi utvrđivanja dohotka te obračunu i uplati predujma poreza na dohodak. Sukladno navedenim odredbama Pravilnika, primici za rad studenta, umanjeni za naknadu posrednika, koji prelaze iznos od 50.000,00 kuna godišnje, podliježu obvezi utvrđivanja dohotka i obračunu i uplati predujma poreza na dohodak.
U primitak u iznosu od 50.000,00 kuna uračunavaju se isplate zarada studentu na području Republike Hrvatske u kalendarskoj godini. U taj iznos ne uračunavaju se drugi primici (stipendije). Na razliku iznad propisanog iznosa od 50.000,00 kuna obračunava se porez od 25% i ovisno o mjestu stanovanja, prirez. Poslodavci koji su preko studentske udruge zaposlili redovitog studenta, nisu obvezni obračunavati oporezivi primitak, na način propisan za drugi dohodak.
Navedene obračune obvezan je obaviti isplatitelj (studentska udruga), te po toj osnovi nadležnim institucijama ispostaviti sve potrebne obrasce. Ako je porezni obveznik (student na redovitom školovanju) ostvario primitke po osnovi rada preko dvije ili više studentskih udruga, obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja, odnosno pisanu izjavu o ostvarenim primicima u poreznom razdoblju po toj osnovi.
Status studenta kao uzdržavanog člana
Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom, prema
članku 36. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak, smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici, koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka. Iznos osnovnog osobnog odbitka prema članku 1. Zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 73/08) propisan je u visini od 1.800.00 kuna, te je šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka jednak iznosu od 10.800,00 kuna.
Slijedom navedenog, osobe koje ostvare primitke u iznosu koji nije veći od 10.800,00 kuna godišnje, mogu se smatrati uzdržavanim članom uže obitelji, odnosno uzdržavanim djetetom. Student nije porezni obveznik nakon što ostvari primitak iznad navedenog iznosa na godišnjoj razini, ali roditelj kao porezni obveznik, nema pravo u godišnjoj poreznoj prijavi koristiti osobni odbitak za studenta kao uzdržavanog člana.
U iznos šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka ne ulaze primitci isplaćeni prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja (
članak 36. stavak 5. Zakona).
Mr. sc. Kate Bagović
