Ljetovanje s inspektorima

Zakon o pružanju usluga u turizmu (u nastavku: Zakon) uređuje na koji se način i pod kojim uvjetima smiju i mogu pružati usluge u turizmu. To je relativno novi zakon koji je stupio na snagu 15. rujna 2007., a njime je propisano da su usluge u turizmu: pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, turističkog pratitelja, turističkog animatora, turističkog zastupnika, zatim turističke usluge u nautičkom turizmu, u seljačkom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu; turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude, te ostale usluge koje se pružaju turistima u svezi s njihovim putovanjem i boravkom.

Zbog ograničenja inspekcijskog nadzora, a u svrhu smanjenja sive ekonomije u turizmu koja se odražava putem tzv. „rada na crno“, nelegalnog iznajmljivanja smještaja te izbjegavanja plaćanja poreza, uočena je potreba za proširenjem ovlasti Državnog inspektorata kako bi njihov nadzor bio što učinkovitiji. Stoga je Sabor po hitnom postupku donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, koji je stupio na snagu 22. srpnja 2010., što znači da se njegove odredbe počinju primjenjivati već ove turističke sezone.

Izmjenama i dopunama dodan je novi članak 3.a koji izričito zabranjuje posredno ili neposredno oglašavanje, odnosno reklamiranje nelegalnog pružanja usluga u turizmu putem bilo kojeg medija ili promidžbenog materijala. Fizička ili pravna osoba koja oglašava odnosno reklamira pružanje usluga protivno odredbama članka 3.a kaznit će se novčanom kaznom od 10 do 50 tisuća kuna. Za kršenje tih istih odredbi, odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom od 5 do 10 tisuća kuna.

U slučaju nelegalnog oglašavanja, uz izrečenu novčanu kaznu, oduzet će se i imovinska korist pribavljena prekršajem. Također, na mjestu izvršenja prekršaja, inspektor može fizičkoj osobi, pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi koje nelegalno oglašavaju naplatiti novčanu kaznu u iznosu od tisuću kuna (članak 66.a).

Promijenjene su i odredbe članka 58. koje se odnose na inspekcijski nadzor. Ako utvrdi nepravilnosti u poslovanju, gospodarski inspektor sada može donijeti usmeno rješenje o zabrani daljnjeg pružanja usluga i bez prisustva i izjašnjavanja odgovorne pravne ili fizičke osobe, a u nazočnosti zatečenih sudionika.

Usmeno rješenje o zabrani daljnjeg pružanja usluga vrši se pečaćenjem objekta i druge opreme za rad kojom se pružaju usluge u turizmu najkasnije u roku od 24 sata od izricanja, a najkraće na rok od 30 dana, neovisno o nazočnosti odgovorne osobe. Novelom Zakona uvedena je iznimka glede pečaćenja objekata, te je određeno da se mjera zabrane pružanja usluga u turizmu neće izvršiti, odnosno da će se zapečaćeni objekti otpečatiti i prije isteka roka od 30 dana, ukoliko se nadležnom inspektoru dostavi dokaz o otklanjanju utvrđenih nedostataka i dokaz o izvršenoj uplati novčanog iznosa od 30 tisuća kuna u korist državnog proračuna.

Uvedene su i promjene u sektoru ruralnog turizma pa je tako propisano da osoba koja se želi baviti seoskim turizmom ne mora više nužno biti i vlasnik objekta ili zemljišta na kojem se pružaju usluge, nego je dovoljno da ima pravo korištenja tog objekta ili zemljišta (članak 50. stavak 2. točka 2.).

Proširene su i turističke usluge koje se mogu pružati u sklopu seoskog turizma pa se sada, uz poljoprivredne i šumarske aktivnosti, mogu pružati i športsko-rekreativne i edukativne aktivnosti vezane uz seljačko gospodarstvo poput sudjelovanja u lovu i ribolovu, vožnja kočijom, čamcem, biciklom, provođenje programa kreativnih i edukativnih radionica vezanih za poljoprivredu, tradicijske obrte, prezentacija poljoprivrednog gospodarstva i slično. Uz dosadašnje ograničenje od najviše 50 turista, pod određenim uvjetima, turističke usluge mogu se pružati i grupi od najviše 80 ljudi. Pod određenim zakonskim uvjetima za goste na seljačkom gospodarstvu koji koriste usluge smještaja postoji i mogućnost organiziranja izleta (članak 49. stavak 3.).

Mjere koje su donesene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu trebale bi pomoći u smanjenju sive ekonomije u turizmu te sprječavanju nelojalne konkurencije, a samim time doprinijeti punjenju državnog proračuna. Propisivanjem zabrane reklamiranja i kažnjavanjem ilegalnih pružatelja usluga pokušat će se vratiti ravnoteža na tržište turizma, naravno uz primjenjivanje ovog Zakona na terenu bez iznimaka.

Pripremila: Marina Turković