Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 80/10) koje su na snazi od 1. srpnja 2010. godine izvršen je niz promjena postojećeg Zakona. Smanjen je broj i visina stopa poreza na dohodak, ukinute su porezne olakšice, porez na dohodak za stipendije i na potpore za novorođenčad, propisana je obveza isplate dividende i udjela u dobiti samo putem žiro-računa te je, između ostalog, uvedena i promjena u obvezi podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak.
Prvo da pojasnimo temeljne pojmove. Sukladno Zakonu o porezu na dohodak, dohotkom se smatra razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju. Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju, odnosno za kalendarsku godinu. Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja gore navedenih primitaka. Podrobnije o primicima i izdacima, kao i o tome što se ne smatra primitkom ni izdatkom u članku 12. Zakona.
Do 30. lipnja 2010. godine imali smo četiri porezne stope (15%, 25%, 35% i 45%). Novelom Zakona najniža porezna stopa od 15 % smanjena je na 12 %, stopa od 25 % zadržana je u nešto izmijenjenom načinu obračuna, a porezne stope od 35 % i 45 % ukinute su te je uvedena jedna stopa od 40%. Tako sada imamo tri stope poreza na dohodak koje se primjenjuju na slijedeće porezne razrede:
Iznos osnovnog odbitka nije se mijenjao, te i dalje iznosi 1.800,00 kuna mjesečno.
Kao što smo napomenuli, stupanjem na snagu najnovijih izmjena Zakona, ukinute su i porezne olakšice. Porezne olakšice, odnosno umanjenje dohotka moglo se koristiti u ukupnom iznosu do 12.000,00 kuna godišnje na temelju podnesene godišnje porezne prijave. Pokazalo se da su olakšice dosada najviše koristili porezni obveznici s višim dohocima, a koristile su se za stambene potrebe, stvarne troškove zdravstvenih usluga te uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog, dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja. Ipak, za 2010. godinu olakšice se iznimno mogu koristiti u iznosu do 6.000 kuna pod uvjetom da su uplate obavljene do dana primjene novog Zakona, odnosno u prvoj polovici godine.
Novina je i da je ukinuto oporezivanje stipendija za redovne studente. Naime, izmijenjenim člankom 10. dodanom točkom 18. Zakona, izričito je propisano da se stipendije studentima za redovno školovanje na visokim učilištima ne oporezuju. To su stipendije za studente koji su izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, a koje dodjeljuju zaklade, fundacije i druge ustanove i institucije registrirane u Hrvatskoj koje su osnovane s namjerom stipendiranja. Isto tako, stipendije koje se dodjeljuju iz državnog proračuna izjednačavaju se (u poreznom smislu) sa stipendijama koje se dodjeljuju iz proračuna Europske unije te se također ne oporezuju (članak 10. točka 13.). Međutim, iz Zakona se ne može jasno odrediti odnose li se te neoporezive stipendije na redovno studiranje i u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Dodana je i odredba kojom se neće oporezivati izdvajanja poslodavca u 3. stup mirovinskog osiguranja. Naime, poslodavcu koji uplaćuje premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u korist svojeg radnika, taj iznos neće se smatrati plaćom nego porezno priznatim izdatkom (rashodom), ako ih uplaćuje uz pristanak radnika i to do visine 500,00 kuna mjesečno tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Očekuje se da će ova odredba stimulativno utjecati na poslodavce i poticati ih da uplaćuju premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u korist radnika.
Novelom Zakona prošireno je poimanje primitaka koji se ne smatraju dohotkom (članak 9.). Tako se novčani primici za novorođenče, novčani dodaci uz mirovinu te potpore djeci u slučaju smrti roditelja koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smatraju dohotkom te se, shodno tome, na njih ne plaća porez na dohodak.
Glede isplata dividendi i udjela u dobiti, također je došlo do promjena. Od 1. srpnja 2010., više nije dozvoljena isplata u gotovini i na tekući račun, nego je izričito propisano da se isplata dividendi i udjela u dobiti isplaćuje isključivo na žiro-račun poreznog obveznika. (članak 61. stavak 2.). Dividende i udjeli dioničara koji su prije bili isplaćivani na tekući račun ili u gotovini, nisu bili vidljivi poreznim vlastima pa se propisivanjem obveze isplate na žiro-račun želi onemogućiti izbjegavanje plaćanja poreza na dohodak.
Novost je i da su kod podnošenja godišnje porezne prijave porezni obveznici obvezni iskazati dohodak za koji je ta obveza propisana te plaću, ali dohotke iz ostalih izvora nisu dužni iskazati. Pri tome, ako iskažu bilo koji dohodak iz ostalih izvora, tada su obvezni iskazati ukupno ostvareni dohodak. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti poreznu prijavu, a to učine, obvezno moraju iskazati ukupni dohodak koji su ostvarili u poreznom razdoblju.
Utjecaj ovog Zakona najbolje je vidljiv kod osoba koje ostvaruju dohodak - radnika, no vjerujemo da će se utjecaj ovih izmjena osjetiti tek u veljači 2011. godine pri izradi godišnje prijave poreza na dohodak. Iako je svrha izmjena bila smanjenje poreznog opterećenja dohotka za najugroženije, čini se da su najviše profitirali oni najbogatiji jer je njima, nakon ukidanja stope od 45 % (za plaće iznad 22.400,00 kuna), stopa poreza smanjena za 5 %.
Sve je izvjesnije da izmjenama Zakona o porezu na dohodak, porezno opterećenje i dalje najviše pada na srednji sloj.
Pripremila: Marina Turković