Danas je kupcima u Hrvatskoj na izboru nikad veći broj trgovina i trgovačkih lanaca, koji cijene svojih proizvoda nastoje istaknuti što je uočljivije i atraktivnije moguće. No, kako je kriza kupce ipak učinila opreznijima i razboritijima u biranju proizvoda i to pogotovo kada je u pitanju cijena, mnoge potrošače vjerojatno zanima postoje li uopće neka pravila koja reguliraju način isticanja cijena i to osobito pri raznim rasprodajama i akcijama te koju cijenu smatrati pravilnom ako na polici piše jedna cijena, a na blagajni se uspostavi da taj proizvod ipak košta više.
Ministarstvo rada, gospodarstva i poduzetništva donijelo je na temelju članka 9. stavka 7. Zakona o zaštiti potrošača, Pravilnik o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga prilikom prodaje proizvoda i pružanja usluga potrošačima, koji je stupio na snagu 6. svibnja 2010.
Pravilnik maloprodajnu cijenu definira kao konačnu cijenu u kunama za pojedini proizvod ili uslugu, odnosno određenu količinu proizvoda, uključujući PDV, a koja mora biti istaknuta nedvosmisleno, jasno, vidljivo i čitljivo (članak 2.). Nedvosmisleno istaknuta cijena znači da je isključena mogućnost njezine zamjene s maloprodajnom cijenom drugog proizvoda koji se nalazi u neposrednoj blizini. Cijenu nije potrebno istaknuti kod proizvoda koji nisu namijenjeni prodaji.
Maloprodajna cijena proizvoda mora biti istaknuta na proizvodu ili na prodajnom mjestu. Naime, na pojedinim proizvodima zbog njihove prirode nije moguće istaknuti cijenu na samom proizvodu (primjerice duboko smrznuti proizvodi). Ako je cijena istaknuta na prodajnom mjestu, mora biti na oznaci s nazivom proizvoda i istaknuta ispred ili ispod ili pokraj proizvoda uz iznimku propisanu u stavku 2. članka 4. Pravilnika.
Također, maloprodajna cijena mora biti istaknuta i za sve proizvode koji se prodaju, a nalaze se u izlogu.
Maloprodajna cijena proizvoda koji se prodaju putem kioska i sličnih objekata može se istaknuti i u obliku cjenika u kojem za svaki proizvod mora biti, uz maloprodajnu cijenu, označen i naziv proizvoda (članak 4. stavak 3. Pravilnika).
Nije rijedak slučaj da na polici u trgovini jasno piše jedna cijena, a na blagajni se iz bar koda očita sasvim druga cijena za taj proizvod (obično veća). U takvoj situaciji, uz sva možebitna objašnjenja od strane trgovca, kupac mora znati da nije dužan platiti cijenu koja ne piše na proizvodu ili prodajnom mjestu i to sukladno članku 12. stavku 3. Zakona o zaštiti potrošača prema kojem se trgovac mora pridržavati istaknute maloprodajne cijene i uvjeta prodaje.
Cijena za jedinicu mjere
Cijena za jedinicu mjere je konačna cijena u kunama, za jedan kilogram, jednu litru, jedan metar, jedan četvorni metar ili jedan kubni metar proizvoda ili neka druga jedinica količine koja se općenito ili uobičajeno koristi kod prodaje proizvoda na pojedinom području Republike Hrvatske, a koja uključuje porez na dodanu vrijednost. Primjerice, na pakiranju svježeg mesa od 300 grama, trgovac čiji je prodajni prostor veći od 50 m2 obvezan je uz njegovu cijenu istaknuti i cijenu za kilogram tog mesa, a sve kako bi ga kupac lakše mogao usporediti s cijenom drugog proizvoda. Pravilnik u članku 7. detaljnije propisuje za koje se točno proizvode ističe cijena za jedinicu mjere odnosno kada isticanje takve cijene nije potrebno.
Iako je već prilično uobičajeno da se na proizvodima istakne koliko stoji litra, kilogram ili komad tog proizvoda, još uvijek ima proizvoda kojima su cijene istaknute na stari način. No, u tom su segmentu trgovci dužni svoje poslovanje uskladiti s odredbama članaka 6.- 8. Pravilnika u roku od godine dana od njegovog stupanja na snagu, odnosno do 6. svibnja 2011.
Rasprodaje i sniženja
Zakon o zaštiti potrošača u članku 9. stavku 2. propisuje da se na proizvodu ili na prodajnom mjestu, osim maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere, ne smiju isticati druge cijene, osim u slučaju sniženja, odnosno rasprodaje.
Rasprodajom se smatra prodaja robe po sniženoj cijeni u slučaju prestanka poslovanja trgovca, prestanka poslovanja u prodajnom objektu i prestanka prodaje određenog proizvoda iz predmeta poslovanja trgovca, dok je sniženje prodaja robe po sniženoj cijeni nakon proteka sezone, prodaja proizvoda s greškom, prigodna sajamska prodaja u okviru sajamske priredbe i stalna prodaja po sniženim cijenama u specijaliziranim prodavaonicama, bez obzira na razloge sniženja cijene (članak 5. Pravilnika).
Proizvod koji se prodaje na sniženju, odnosno rasprodaji mora biti jasno, vidljivo i čitljivo označen cijenom prije i cijenom nakon sniženja, odnosno tijekom rasprodaje, a ako je cijena takvog proizvoda snižena više puta, trgovac može vidljivo i čitljivo za potrošača označiti sve promjene cijena tijekom sniženja odnosno rasprodaje.
Isto tako, Zakonom o zaštiti potrošača definirano je pravilo za sniženja cijena koje se izražavaju u nekom rasponu. Tako je određeno da se najveći postotak sniženja na početku sniženja odnosno rasprodaje, mora odnositi na najmanje jednu petinu svih proizvoda na sniženju ili rasprodaji. Dakle, ako je, primjerice, na početku rasprodaje istaknuto sniženje robe od 30 do 60%, tada se 60% mora odnositi na petinu ili 20% svih proizvoda koji se prodaju na sniženju ili rasprodaji.
S druge strane, proizvodi na akciji ne moraju imati istaknutu staru i novu cijenu, niti biti odvojeni od ostalih proizvoda. Akcijska prodaja je prodaja određene količine proizvoda jednog proizvođača u određeno vrijeme na određenome mjestu po cijeni nižoj od cijene tog proizvoda u redovitoj prodaji, pri čemu takvi proizvodi moraju biti jasno označeni riječima „akcija“ ili „akcijska prodaja“ (članak 19. Zakona).
Trgovac može maloprodajnu cijenu i cijenu za jedinicu mjere proizvoda i usluga istaknuti i u drugim valutama i ako je cijena tako istaknuta, za potrošača je mjerodavna cijena istaknuta u kunama (članak 2. stavak 7. Pravilnika).
Smisao ovih odredbi je da se i u Republici Hrvatskoj uspostavi kvalitetan sustav zaštite potrošača što sličniji standardima kakvi postoje u državama članicama Europske unije te da se osigura što bolja informiranost naših potrošača.
Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.