Ustavni sud ukinuo je neke dijelove Odluke o komunalnom redu Grada Zagreba, tako da ubuduće vozače koji parkiraju na nogostupu neće moći kažnjavati i komunalni redari i policajci. Od sada svakom svoje - komunalnim redarima zelene površine, a policajcima nogostupi, kako vozači ne bi morali plaćati dvije kazne za isti prekršaj. Također, komunalni redari ne smiju zvati „pauk“ ako je neko vozilo nepropisno zaustavljeno ili parkirano na nogostupu.
Na nedavnoj sjednici Ustavnog suda Republike Hrvatske, dana 29. rujna 2010., donesena je Odluka i Rješenje, br. U-II-3357/2008 … , kojom su ukinute odredbe članka 112. stavak 3., u dijelu koji glasi: „zaustavljanje i“, članka 146. stavak 4., i članka 150. točka 2. Odluke o komunalnom redu („Sl. glasnik Grada Zagreba“ broj 4/08, 5/08, 8/09 i 17/09). S druge strane, nije prihvaćen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članka 146. stavka 1. Odluke o komunalnom redu.
Za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom osporenih podzakonskih članaka mjerodavne su određene odredbe Ustava RH, Zakona o sigurnosti prometa na cestama (u nastavku: ZSPNC), Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zakona o komunalnom gospodarstvu (u nastavku: ZKG).
Ustavni sud u ovom je ustavnosudskom postupku trebao odgovoriti na sljedeća pitanja: može li Grad Zagreb (kao jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) generalno urediti pitanje zaustavljanja i parkiranja vozila na nogostupu i na zelenim površinama te ulazi li generalno uređenje pitanja zaustavljanja i parkiranja na nogostupu i na zelenim površinama u područje sigurnosti prometa na cestama ili u područje komunalnog reda?
Na temelju članka 42. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, od Gradske skupštine Grada Zagreba, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture zatražena su i dobivena očitovanja.
Ministarstvo unutarnjih poslova u svom očitovanju ističe:
„(...) Materija zaustavljanja i parkiranja vozila, u prekršajnopravnom smislu, detaljno je regulirana odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, broj: 67/08 i 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). Tako je odredbama članka 82. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano na kojim mjestima vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo, kao i iznimke od tih pravila, dok su odredbama članka 84. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisane pretpostavke za izdavanje naredbe o premještanju nepropisno zaustavljenih ili parkiranih vozila, kao i ovlaštenici za izdavanje takve naredbe.
Ovdje smo slobodni primijetiti da se izraz '... ili službenik jedinice lokalne samouprave...' iz odredbe članka 84. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ne može tumačiti doslovno (u smislu da bi takvu naredbu mogao izdati bilo koji službenik bilo koje jedinice lokalne samouprave) već sustavno i teleološki, na način da se dovede u vezu s ostalim odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U tom smislu, slobodni smo skrenuti pozornost na odredbu članka 5. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koja propisuje da: 'Poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, upravljanja prometom te premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, sukladno odredbama ovoga Zakona, mogu, osim ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, obavljati i jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.'
Imajući u vidu odredbu članka 5. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zaključuje se da naredbu o premještanju nepropisno zaustavljenog ili parkiranog vozila, u slučajevima i temeljem članka 84. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, može izdati samo (ovlašteni) službenik one jedinice lokalne samouprave koja ima suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove za obavljanje poslova nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, upravljanja prometom te premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila. Grad Zagreb obavlja te poslove temeljem suglasnosti koju je izdala policijska uprava zagrebačka, pod brojem: 511-19-06-281-3/09, od 26. listopada 2009. godine (...).
Ne ulazeći u (eventualne) pojedinačne slučajeve nezakonitog premještanja vozila, zaključujemo da službenici Grada Zagreba, temeljem članka 84. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, mogu izdavati naredbe o premještanju vozila tek nakon 26. listopada 2009. godine, dok su ranije, na području Grada Zagreba, to mogli činiti samo policijski službenici, a poslove fizičkog premještanja vozila obavljao je 'Zagrebparking', podružnica društva 'Zagrebački holding'.
Također, slažemo se i sa stajalištem Odbora za Statut, Poslovnik i propise Grada Zagreba, izraženim dopisom Klasa: 012-01/09-01/5, Urbroj: 251-01-05-09-4, od 17. studenoga 2009. godine, gdje se, objašnjavajući pretpostavke za izdavanje naredbe o premještanju nepropisno zaustavljenih ili parkiranih vozila, u pretposljednjem paragrafu ističe kako je 'ta pitanja u cijelosti riješio lex specialis – Zakon o sigurnosti prometa na cestama i stoga je komunalno redarstvo u provođenju navedenih mjera dužno postupati, prije svega, primjenjujući odredbe Zakona', uz opasku kako izdavanje naredbi za premještanje vozila nije u nadležnosti komunalnih već prometnih redara.
Kod prometnih redara, riječ je o osobama stručno osposobljenima i ovlaštenima sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima za obavljanje poslova upravljanja prometom, nadzora i premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila kada te poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave te programu i načinu osposobljavanja službenika (»Narodne novine« broj: 142/08, 105/09 i 52/10) te držimo kako ih se ne smije poistovjetiti s komunalnim redarima, koji nemaju ovlasti za obavljanje poslova iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. (...)
Imajući u vidu sve naprijed navedeno, možemo zaključiti da odredba članka 112. stavka 3. Odluke o komunalnom redu Grada Zagreba (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, broj: 4/08, 5/08, 8/09 i 17/09), u dijelu kojim apsolutno zabranjuju zaustavljanje vozila na nogostupu 'koji nije označen prometnom signalizacijom kao javno parkiralište', kao i odredba članka 150. točke 2. Odluke o komunalnom redu Grada Zagreba, u dijelu kojim propisuje novčanu kaznu za osobu koja koristi nogostup za zaustavljanje vozila, nije u skladu s odredbom članka 82. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.“
Imajući u vidu opseg i narav navedenih članaka ZSPNC-a, Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju radi o materiji iz područja sigurnosti prometa na cestama, a ne o materiji komunalnog reda, što posljedično znači da uređenje tih pitanja ulazi u domenu zakonskog, a ne samoupravnog uređenja.
Prema stajalištu Ustavnog suda, jedinicama lokalne samouprave nije dopušteno općim aktom generalno (paušalno) zabraniti zaustavljanje i parkiranje na površinama na kojima je to inače zakonom dopušteno. Stoga propisivanje takve zabrane istodobno predstavlja prekoračenje ovlasti odnosno odlučivanje izvan njihovog djelokruga i nesuglasnost s odredbama ZSPNC-a.
Uspoređujući suglasnost članka 112. stavka 3. Odluke s mjerodavnim odredbama ZSPNC-a, Ustavni sud utvrđuje da je članak 112. stavak 3. Odluke, u dijelu koji glasi: „zaustavljanje i“ u nesuglasnosti s ZSPNC-om, jer je ZSPNC-om pod određenim uvjetima izrijekom dopušteno zaustavljanje vozila na nogostupu.
U odnosu na članak 150. točku 2. Odluke, kojom je propisana novčana kazna u iznosu od 300 kuna za prekršaj korištenja nogostupa koji nije označen prometnom signalizacijom kao javno parkiralište, Ustavni sud primjećuje da je ta podzakonska odredba očito suvišna, jer je navedena kazna već propisana člankom 82. stavkom 4. ZSPNC-a.
Ustavni sud upozorava da se u tom (uvjetnom) slučaju radi o ustavnopravno nedopuštenoj kumulaciji, na način da jedno ponašanje (nepropisno parkiranje na nogostupu) istodobno predstavlja prometni (na temelju ZSPNC-a) i komunalni (na temelju Odluke) prekršaj, te da se za njega istodobno izriču dvije kazne po različitim osnovama. To, pak, znači da se radi o dvostrukom kažnjavanju za isti prekršaj, što niti s jednog relevantnog ustavnopravnog aspekta nije prihvatljivo.
U odnosu na članak 146. stavak 4. Odluke, koji se odnosi na nalaganje uklanjanja i premještanja vozila parkiranog na nogostupima koji nisu označeni prometnom signalizacijom kao javna parkirališta, Ministarstvo unutarnjih poslova, u svom očitovanju ističe sljedeće:
„...Također, naše je mišljenje da komunalni redar uopće ne može temeljem odredbe članka 84. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izdavati naredbe o premještanju nepropisno zaustavljenih ili parkiranih vozila te u tom smislu niti odredba članka 146. stavka 4. Odluke o komunalnom redu Grada Zagreba nije u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.“
Ustavni sud utvrđuje da je u konkretnom slučaju riječ o materiji iz područja sigurnosti prometa na cestama (a ne o materiji komunalnog reda), koja je već potpuno i precizno uređena ZSPNC-om. Zbog toga jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ne može uopće uređivati to pitanje, a osobito ga ne može urediti na način koji je u nesuglasnosti sa ZSPNC-om. Ustavni sud stoga je utvrdio da je članak 146. stavak 4. Odluke u nesuglasnosti s načelima vladavine prava, sigurnosti objektivnog pravnog poretka i ustavnosti i zakonitosti.
S druge strane, Ustavni sud utvrdio je da je članak 146. stavak 1. Odluke, koji se odnosi na nalaganje uklanjanja i premještanja vozila parkiranog na zelenoj površini, u suglasnosti s Ustavom i zakonom iz sljedećih razloga: 1) zelene površine po naravi stvari nisu namijenjene prometu odnosno kretanju vozila, već su namijenjene samo kretanju ljudi te čine dio komunalne infrastrukture. Kretanje i bilo kakvo ostavljanje prometnih vozila na zelenoj površini nespojivo je s njezinom svrhom i namjenom, pa je time očit i ničim opravdan primjer necivilizacijskog ponašanja. Stoga korištenje zelenih površina nije ni na koji način uređeno ZSPNC-om; 2) održavanje zelenih površina komunalna je djelatnost i u tom je smislu uređena ZKG-om. U skladu sa ZKG-om, pod komunalnom djelatnošću održavanja javnih površina naročito se razumijeva održavanje, uz ostalo, javnih zelenih površina.
Prema stajalištu Ustavnog suda, u konkretnom slučaju nije riječ o prometnom prekršaju, već o prekršaju protiv komunalnog reda. U skladu sa ZKG-om (članak 16.), jedinica lokalne samouprave obvezna je donijeti opći akt (odluku o komunalnom redu), kojim je uz ostalo ovlaštena propisati: 1) uklanjanje protupravno postavljenih predmeta (stavak 2. točka 6.), 2) mjere za provođenje komunalnog reda (stavak 2. točka 7.), i 3) kazne za počinjenje prekršaja protiv komunalnog reda (stavak 2. točka 8.).
Jedinica lokalne samouprave stoga je ovlaštena u odluci o komunalnom redu propisati uklanjanje i premještanje vozila koje se nalazi na javnoj zelenoj površini, i to ne kao mjeru vezanu uz sigurnost prometa na cestama, već kao mjeru za provođenje komunalnog reda, na temelju članka 16. stavka 2. točke 6. i 7. ZKG-a.