Razlozi za izmjene i dopune Zakona o državnom odvjetništvu proizlaze iz promjena Ustava RH i to posebno iz izmijenjenog članka 124. kojim se određuje sastav Državnoodvjetničkog vijeća. Također, članove Državnoodvjetničkog vijeća više ne bira Hrvatski sabor.
Prema izmijenjenom članku 12. Zakona, Kolegij Državnog odvjetništva predlaže kandidate za izbor članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika i poduzima radnje u vezi izbora i razrješenja članova tog Vijeća. U nadležnost Kolegija sada je stavljeno i davanje mišljenja o nacrtima zakona ili drugih propisa važnih za rad državnog odvjetništva, očitovanje o postupcima pred Ustavnim sudom RH, davanje općih uputa nižim državnim odvjetništvima te razmatranje izvješća koja se upućuju Hrvatskom saboru.
Izvješća o stanju i kretanju prijavljenog kriminaliteta u prethodnoj godini, o predmetima u vezi sa zaštitom imovinskih interesa RH, pravnoj problematici u pojedinim područjima, pregledu organizacije i stanju kadra, državno odvjetništvo sada podnosi samo Hrvatskom saboru, a ne više i Vladi Republike Hrvatske (članak 40.).
U predmetima od posebnog državnog interesa ili u kojima se pojavljuju složena činjenična i pravna pitanja, niže državno odvjetništvo dužno je izvijestiti više državno odvjetništvo o poduzetim radnjama i daljnjim namjerama. Također se propisuje da je Glavni državni odvjetnik dužan izvijestiti ministra nadležnog za poslove pravosuđa o pokrenutim kaznenim postupcima protiv sudaca i državnih odvjetnika kao i na zahtjev ministra nadležnog za poslove pravosuđa podnijeti izvješće o pojedinim vrstama kaznenih postupaka (članak 42.).
Pri imenovanju županijskog državnog odvjetnika, više se ne traži suglasnost ministra pravosuđa, već je dovoljno prethodno mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva, a na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika imenuje ga Državnoodvjetničko vijeće na vrijeme od četiri godine uz mogućnost reizbora (članak 94.).
Odluku o imenovanju državnih odvjetnika više ne donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske već Državnoodvjetničko vijeće. Ova odluka mora biti obrazložena i dostavljena svim kandidatima.
Ustavnim promjenama brisana je odredba po kojoj se zamjenik državnog odvjetnika prvi put imenuje na pet godina. Stoga je brisana i odredba članka 108. Zakona te se, shodno tome, zamjenici državnog odvjetnika koji se prvi puta imenuju na tu dužnost, imenuju stalno.
Člankom 124. određeno je da se državni odvjetnik ili zamjenik može privremeno, kada je to neophodno za obavljanje poslova u drugom državnom odvjetništvu istog ili nižeg stupnja, uputiti na rad u to državno odvjetništvo u određenom predmetu ili na određeno vrijeme, ali najdulje na šest mjeseci. Odluku o privremenom premještaju donosi neposredno viši državni odvjetnik pisanim obrazloženim rješenjem. Protiv rješenja može se uložiti prigovor Vijeću u roku osam dana od dana dostave. Odluka po prigovoru je konačna.
Zamjenici državnog odvjetnika odgovaraju za stegovna dijela. U članku 137. dodana je točka kojom je određeno novo stegovno djelo, a to je nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici. Također, državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika dužni su podnijeti izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima, te imovini bračnog druga i maloljetne djece (članak 164.). Imovinske kartice državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika vodi i kontrolira Vijeće sukladno članku 164.a.
Izmijenjen je i članak 142. koji se odnosi na članove Vijeća. Sada se biraju na četiri godine, a ne mogu biti članovima dva puta uzastopno. Dodani su novi članci 142.a do 142.d kojima se propisuju tijela za provedbu izbora članova Državnoodvjetničkog vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika. Tijela za provedbu izbora su Povjerenstvo, kandidacijski i izborni odbori. Novim člancima 144.a do 144.f pobliže se određuju izbori za članove Vijeća.
Vijeće sada ima 11 članova, od kojih se 7 bira iz reda zamjenika državnih odvjetnika, 2 iz reda Hrvatskog sabora i 2 iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Oni između sebe biraju predsjednika i zamjenika predsjednika tajnim glasovanjem na vrijeme od četiri godine (članak 145.).
S obzirom na Ustavne promjene, značajno je izmijenjen i djelokrug Državnoodvjetničkog vijeća tako da ono sada imenuje i razrješava zamjenike državnih odvjetnika, imenuje i razrješava županijske i općinske državne odvjetnike, raspisuje izbore za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika, vodi i odlučuje o stegovnoj odgovornosti državnih odvjetnika, donosi odluke o premještaju državnih odvjetnika, sudjeluje u osposobljavanju i usavršavanju državnih odvjetnika, provodi postupak upisa u Državnu školu za pravosudne dužnosnike, odlučuje o prigovoru na završnu ocjenu kandidata u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, vodi očevidnike državnih odvjetnika i zamjenika, vodi i kontrolira imovinske kartice državnih odvjetnika i zamjenika i obavlja druge poslove (članak 152.).
Kao novina, člankom 157.a posebno se propisuje da su kandidati koji se prvi puta imenuju za zamjenika državnog odvjetnika dužni pristupiti pisanoj i usmenoj provjeri znanja pred Državnoodvjetničkim vijećem. Provjera znanja sastoji se od izrade jedne državnoodvjetničke odluke, a izrađuje se pod zaporkom. Nakon toga vrši se usmeni razgovor gdje se ocjenjuje motiviranost za rad, sposobnost za komunikaciju, rješavanje sukoba i sposobnost donošenja odluka. Na temelju toga, Vijeće sastavlja listu prvenstva i donosi odluku o imenovanju.
U posljednje vrijeme svjedoci smo da je državno odvjetništvo ili ozbiljno shvatilo svoj posao i uhvatilo se u koštac s problemima koji muče hrvatsko pravosuđe već duže vrijeme te je odlučno u namjeri da ih riješi, ili je to još samo jedna predstava za EU. No, kako bilo, dobro je da su se neke stvari ipak počele kretati u dobrom smjeru.
Pripremio: Renato Podbojec, dipl. iur.