c S
U središtu

(Ne)primjena Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima na državne službenike i namještenike

05.11.2010 Jedno od mnogobrojnih pitanja koje se pojavilo od početka primjene Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima je i to primjenjuju li se njegove odredbe i na državne službenike i namještenike.

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima (NN 66/10 – dalje: Pravilnik) donesen je 24. svibnja 2010. godine i stupio je na snagu 1. lipnja 2010. U odnosu na ranije važeći propis o evidencijama u radnom odnosu (misli se na Zakon o evidencijama u oblasti rada, NN 34/91 i 26/93) Pravilnik donosi neke promjene u evidencijama o radnicima, posebice u pogledu podataka o radnom vremenu radnika.  

Od početka primjene Pravilnika javile su se mnoge dvojbe u praksi, ponajviše u pogledu vođenja evidencije o radnom vremenu. No, određena grupa pitanja tiče se prvenstveno primjene Pravilnika na specifične radne odnose, odnosno one koje ne reguliraju (barem primarno) samo odredbe Zakona o radu (NN 149/09).

Tako se jedno od pitanja (ne)primjene Pravilnika odnosi i na to primjenjuju li se njegove odredbe na državne službenike i namještenike.

Na početku treba istaknuti sljedeće: evidencija o radnicima (koja se odnosi na opće podatke o radnicima i podatke o radnom vremenu) prema odredbama Pravilniku vodi se za najveći broj, ali ne i za sve zaposlene u Republici Hrvatskoj.

Naime, prema odredbi članka 1. Zakona o radu propisano je da se tim Zakonom uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom RH te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno. Budući da se Zakon o radu primjenjuje na radne odnose u Republici Hrvatskoj uvijek kada drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, i odredbe Pravilnika u svezi sa sadržajem i načinom vođenja evidencije će se (koja se, kako smo naveli, odnosi na opće podatke o radnicima i podatke o radnom vremenu) primjenjivati uvijek, osim kada je posebnim propisom drukčije uređeno.

Naravno, budući da u Republici Hrvatskoj postoje i specifični radni odnosi, za određene djelatnosti, odnosno za određenu skupinu radnika sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima, odnosno o radnom vremenu radnika zbog određenih posebnosti uređen je posebnim propisom.

U slučaju državnih službenika i namještenika to znači da je Zakonom o državnim službenicima te Uredbom o sadržaju i načinu vođenja osobnih očevidnika i središnjeg popisa državnih službenika i namještenika, na drukčiji način uređen sadržaj i način vođenja općih podataka o radnicima (osobnih očevidnika), no ne i podataka o radnom vremenu.

Slične odredbe o osobnim očevidnicima službenika i namještenika sadržavaju i odredbe članka 117. i 118. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ali niti taj propis ne uređuje sadržaj i način vođenja podataka o radnom vremenu pa će se za spomenute službenike i namještenike podaci o radnom vremenu voditi sukladno Pravilniku.

Navedeno stajalište zauzeto je i u mišljenju  Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Klasa: 110-01/10-01/345, Urbroj: 526-08-01/1-10-2, od 9. rujna 2010. i u mišljenju Ministarstva uprave, Klasa: 110-01/10-01/215, Urbroj: 515-04-02/1-10-2, od 14. rujna 2010.