Zakon omogućava nastavak poslovanja ugostiteljima koji obavljaju djelatnost u smještajnim objektima, kampovima koji se kategoriziraju, a kojima je istekao rok (9. srpnja 2010.) za usklađivanje i ishođenje rješenja za kategorizaciju prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine "Kampovi i druge vrste objekata za smještaj" (NN, broj 75/08 i 45/09). Tim ugostiteljima produžen je rok usklađenja te sada obvezu ishođenja rješenja o kategorizaciji, sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, imaju do 9. srpnja 2012.
Sukladno dopunjenoj odredbi članka 3. stavak 2. Zakona, ugostiteljsku djelatnost pored trgovačkih društava, zadruga, trgovaca pojedinaca i obrtnika mogu u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, u okviru radnog vremena, obavljati i muzeji osnovani kao javne ustanove. Navedene ustanove ne moraju biti registrirane za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, ali moraju ishoditi rješenje ureda državne uprave ili Ministarstva turizma da ispunjavaju minimalne uvjete za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.
Zbog uočene pojave oglašavanja, odnosno reklamiranja nelegalnog pružanja ugostiteljskih usluga, neposredno ili posredno, putem javnih glasila, interneta, promidžbenog materijala, Zakonom je zabranjeno oglašavanje, odnosno reklamiranje nelegalnog pružanja ugostiteljskih usluga (članak 3.a Zakona).
Zakonom je uvedena mogućnost posebnog standarda i oznake kvalitete i za pojedine vrste ugostiteljskih objekata iz skupina „Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“, te skupine Restorani i Barovi. Dosadašnjim zakonskim rješenjima označavanje posebnog standarda i oznake kvalitete bilo je moguće samo pojedinim vrstama ugostiteljskih objekata iz skupine „Hoteli“.
Ugostiteljske usluge u seljačkom domaćinstvu
Izmjenama Zakona (članak 38.), omogućeno je povećanje broja gostiju (izletnika) kojima se istodobno mogu pružati pojedine ugostiteljske usluge na seoskom domaćinstvu i to sa 50 na 80 gostiju i usluge kampiranja sa 30 na 60 gostiju istodobno. Seljačko domaćinstvo, u smislu Zakona, jest obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za poljoprivredu i koje pruža ugostiteljske usluge sukladno odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
Nositelj obiteljskog gospodarstva je državljanin Republike Hrvatske ili državljanin države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.
U seljačkom domaćinstvu, prema Izmjenama i dopunama Zakona, mogu se pružati sljedeće ugostiteljske usluge:
- pripremanje i usluživanje toplih i hladnih jela te pića i napitaka iz pretežito vlastite proizvodnje za najviše 80 gostiju (izletnika) istodobno,
- usluživanje (kušanje) mošta, vina, voćnih vina, drugih proizvoda od vina i voćnih vina, jakih alkoholnih pića te domaćih narezaka iz vlastite proizvodnje u uređenom dijelu stambenog ili gospodarskog objekta, u zatvorenom, natkrivenom ili na otvorenom prostoru za najviše 80 gostiju (izletnika) istodobno,
- usluge smještaja u sobi, apartmanu, ruralnoj kući za odmor do najviše 10 soba, odnosno za 20 gostiju istodobno i/ili usluge smještaja u kampu s najviše 20 smještajnih jedinica, odnosno za 60 gostiju istodobno.
Jela, pića i napici moraju biti uobičajeni za kraj u kojem je smješteno seljačko domaćinstvo te gostima omogućeno korištenje usluge prehrane iz pretežito vlastite proizvodnje.
Iznimno od propisanog broja, mogu se pružati ugostiteljske usluge i za više od 80 osoba (izletnika) radi organiziranja prigodnih tradicijskih proslava i manifestacija, najviše 5 puta tijekom kalendarske godine, uz obveznu prijavu Državnom inspektoratu.
Za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu poljoprivredno gospodarstvo dužno je ishoditi rješenje nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu. Člankom 38.a Zakona propisani su uvjeti za ishođenje rješenja. Jedan od uvjeta koji mora ispunjavati podnositelj zahtjeva jest osigurano pravo korištenja objekta i/ili zemljišta u kojem, odnosno na kojem će se pružati ugostiteljske usluge.
Za razliku od uvjeta za iznajmljivače, podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu ne mora biti vlasnik nekretnine. Navedeni uvjet usklađen je i sa Zakonom o poljoprivredi kojim nije propisano da se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo temelji isključivo na vlasništvu.
Nastavno, rješenje će se izdati ukoliko podnositelj zahtjeva ispunjava sljedeće uvjete:
- ima pravo korištenja objekta i/ili zemljišta,
- članovi poljoprivrednog gospodarstva ispunjavaju zdravstvene uvjete,
- objekt u kojem će se pružati ugostiteljske usluge u seljačkom domaćinstvu ispunjava minimalne uvjete i uvjete za kategoriju prema Zakonu,
- građevina – objekt u kojem će se pružati ugostiteljske usluge u seljačkom domaćinstvu, ispunjava uvjete sukladno posebnom propisu.
Novine u provedbi inspekcijskog nadzora nad obavljanjem ugostiteljske djelatnosti
Izmjenama i dopunama Zakona proširena su ovlaštenja gospodarskih inspektora. U inspekcijskom nadzoru, gospodarski inspektor usmenim će rješenjem na zapisnik zabraniti pravnoj ili fizičkoj osobi daljnje obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno pružanje ugostiteljskih usluga ako se obavljaju bez upisa u propisani registar, te ako se obavljaju bez rješenja kojim je utvrđeno da prostor, uređaji i oprema udovoljavaju propisanim uvjetima (članak 40.).
Usmeno rješenje izvršava se pečaćenjem prostorija i opreme, najkasnije u roku od 24 sata od izricanja i to najkraće na rok od 30 dana od dana izricanja usmenog rješenja.
Gospodarski inspektor usmenim će rješenjem zabraniti obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga ugostitelju koji se ne pridržava propisanog radnog vremena u trajanju od 30 dana od dana izricanja usmenog rješenja. Inspektor će moći provesti inspekcijski postupak i bez saslušanja i prisutnosti stranke, ako je neposrednim inspekcijskim nadzorom nedvojbeno utvrđeno da navedena osoba nelegalno obavlja ugostiteljsku djelatnost.
Gospodarski inspektor dužan je za pretragu stana ili drugih prostora u kojima fizičke ili pravne osobe obavljaju djelatnost, prije provedbe nadzora ishoditi pisani sudski nalog od Prekršajnog suda.
Novčane kazne za nelegalno obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga
Mjera zabrane neće se izvršiti, odnosno zapečaćene prostorije, uređaji i oprema za rad otpečatit će se i prije isteka roka od 30 dana, ukoliko se nadležnom inspektoru dostavi dokaz o otklanjanju utvrđenih nedostataka i dokaz o izvršenoj uplati novčanog iznosa od 30.000,00 kuna, u korist državnog proračuna (članak 40. stavak 5. i 6. Zakona).
Za objekte u kojima se pružaju usluge smještaja, novčani iznos uplaćuje se u iznosu od 2.000,00 kuna za svaki objekt, odnosno smještajnu jedinicu u objektu, a najviše do 100.000,00 kuna ukupno. U slučaju da pravna ili fizička osoba dostavi dokaz o otklanjanju utvrđenih nedostataka i dokaz o uplati propisanog iznosa, gospodarski inspektor, sukladno članku 40. stavak 6. Zakona i članka 146. Zakona o općem upravnom postupku, obustavit će upravni postupak, a izvršene radnje poništiti.
Člankom 47.a Zakona propisana je novčana kazna od 3.000,00 do 15.000,00 kuna fizičkoj osobi - nositelju ili članu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako pruža usluge u seljačkom domaćinstvu suprotno odredbama Zakona. Za prekršaje će se, uz izrečenu novčanu kaznu, oduzeti i imovinska korist pribavljena obavljanjem djelatnosti.
Zakonom je zabranjeno oglašavanje odnosno reklamiranje nelegalnog pružanja ugostiteljskih usluga. Za prekršitelje je propisana novčana kazna u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kao i oduzimanje imovinske koristi pribavljene prekršajem (članak 48.a stavak 1. i 3.).
Sukladno članku 48.a stavak 2. i 4., gospodarski inspektor može, osim fizičke osobe kazniti i pravnu osobu te odgovornu osobu u pravnoj osobi, na mjestu izvršenja prekršaja.
Kate Bagović, mr. sc.
