Ovdje treba poći od odredbi relevantnog propisa koji uređuje susjedska prava. Tako članak 104. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uređuje jedan dio susjedskih prava. Njime je propisano da stablo pripada onome iz čijega je zemljišta izraslo deblo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kamo se proteže korijenje i vise grane. Stablo čije je deblo izraslo na samoj međi u suvlasništvu je susjeda s obje strane međe.
Vezano uz to treba istaknuti da se ono što je određeno glede stabla, na odgovarajući način primjenjuje i na drugo raslinje.
U slučaju da korijenje ili granje prelazi na susjednu parcelu, valja istaknuti da, sukladno članku 105. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđeg drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđeg drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se pak služiti tim dijelovima tuđeg drveta.
Za štetu koju su njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega (susjedovog) drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo tražiti naknadu.
Dakle, onaj na čije su se zemljište nadvile grane ili prešle žile i korijenje, ne može tužbom tražiti niti prisiliti vlasnika susjednog zemljišta da posiječe ili ukloni grane, žile i korijenje, već ih može istrgnuti, a grane odsjeći te ih zadržati za sebe, što podrazumijeva da se služi i plodovima na njima. Ako odluči trpjeti grane u svom zračnom prostoru, ima pravo na plodove koje grane daju, kao i na plodove koji padnu na njegovo zemljište.
S obzirom na to da vlasnik može prepustiti izvršavanje svojih vlasničkih ovlasti drugima, a susjedska prava su emanacija prava vlasništva, može se zaključiti da susjedska prava prelaze s vlasnika na osobu kojoj je vlasnik prepustio izvršavanje vlasničkih prava, ali samo u opsegu s prepuštenim ovlastima. Stoga, susjedskim pravom mogu se poslužiti: vlasnik, suvlasnik, plodouživatelj, zakupnik (v. Jakob Nakić: „Grane, korijenje i žile na međi“, Godišnjak 7, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Opatija, 2000.)
Dakle, osoba nad čiju su se nekretninu nadvile grane stabla posađenog na susjednoj nekretnini, ima pravo odsjeći ih te zadržati za sebe, odnosno, ako grane ne odsiječe, ima pravo na plodove koje one daju, kao i na plodove koji padnu na njegovo zemljište.
