c S
U središtu
Tzv. „konverzija“ i ogledni postupak - pogled iz osobnog kuta 15.06.2020 U ovom tekstu autor iznosi svoje stajalište o tome ima li tzv. "konverzija" utjecaj na tužbe korisnika kredita u švicarskim francima protiv nekih banaka, uz osvrt na ogledni postupak i drugu sudsku praksu. Također, supsumira činjenice u tim postupcima pod mjerodavne odredbe hrvatskog materijalnog prava.

TZV. "KONVERZIJA" NIJE OD UTJECAJA NA TUŽBE PO CHF KREDITIMA

1.

Sljedeći mjesec će biti 7 (sedma) godina da se intenzivno, znanstveno i stručno, teorijski i praktično, bavim ugovorima o kreditu s problematičnom kamatnom i valutnom klauzulom. Svo to vrijeme, čak i uz preko 1000 parnica u kojima zastupamo oštećene korisnike kredita, moj početni dojam je bio i ostao nepromijenjen: RADI SE O JEDNOSTAVNOM PRAVNOM PROBLEMU.

Dapače, mišljenja sam da zakoni RH daju jasne odgovore na sva (još) otvorena pitanja u ovoj stvari.

No, mogu razumjeti da je u moru proturječnih informacija i sudskih odluka u ovoj stvari, tu okolnost ponekad teško uočiti.

S obzirom na aktualnost ocjene utjecaja konverzije po ZID ZPK1 („tzv. „konverzija“) na tužbe korisnika kredita protiv nekih hrvatskih banaka, sada i u svjetlu odluke VSRH u poznatom oglednom postupku s njom u vezi („OP“), zadržat ćemo se samo na tom pitanju, uz izričaj prikladan za širu stručnu i opću publiku, kojima je ovaj članak namijenjen.

2.

Proteklih tjedana objavljena su na portalu IUS-INFO dva zanimljiva članka o ovoj temi:

1. članak prof. dr. sc. Aleksandre Maganić, izvanredne profesorice građanskog procesnog prava. Autorica podržava zaključak da potrošači nemaju pravo na obeštećenje.

Nikome nikada nisam odrekao pravo na vlastito mišljenje, pa neću ni kolegici Maganić, akademskom procesualistu, iako predmet tzv. „konverzije“ i OVO jest prvenstveno materijalnopravno, a ne procesno pitanje.

Kolegica Maganić je također ukazala na dvije odluke županijskih sudova (Pula i Karlovac, SS Gospić) u kojima se našlo sudaca koji smatraju da OP jest od utjecaja na tužbe korisnika kredita, te prozvala Županijski sud u Zadru koji smatra da OP nije od utjecaja na te tužbe.

S obzirom na to da se Županijski sud u Zadru, ispada, našao usamljen u odnosu na stajališta iz Pule i Karlovca, tj. Gospića, ukažimo da tome nije tako. Npr. u više odluka tog istog Županijskog suda u Puli, taj sud je zauzeo stajalište da OP nije od nikakvog značaja za tužbe korisnika kredita (npr. ŽSPU Gž-280/2020, Gž-350/2020, Gž-57/2020 i dr.). Nadalje, rječnikom kolegice Maganić, cijenim „kuriozitetom“ da isti sudac u Gospiću koji se pozvao na OP u presudi koju spominje kolegica Maganić, u predmetu Gž-46/2020 smatra posve suprotno: „pitanje koje je postavljeno u oglednom postupku ne odnosi na konkretan predmet, a što sasvim jasno proizlazi iz sadržaja tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva“.

Slično i županijski sudovi u Zagrebu, Bjelovaru, Dubrovniku, Zadru i dr. (npr. ŽSZG Gž-659/20, ŽSZG Gž-662/20, ŽSBJ 317/2020, ŽSDU Gž-294/2020, ŽSZD Gž-365/2020 itd). Svi ti županijski sudovi smatraju da OP nije od značaja za tužbe korisnika kredita.

2. članak uvaženog kolege odvjetnika Igora Metelka, koji problem tzv. „konverzije“ i OP-a promatra sa stajališta i.a. prava potrošača na punu restituciju iz rakursa prava potrošača, nadnacionalnog prava i sudske prakse.

Ja predmetni problem promatram sa aspekta hrvatskog materijalnog prava.

3.

Osobno, slažem se sa stajalištem VSRH u OP-u da je tzv. „konverzija“ (načelno) zakonita. Kažem, načelno, jer se VSRH prihvaćanjem postupanja po pitanju u OP-u kako je postavljeno, doveo u nezahvalnu poziciju. Utoliko, kakvo pitanje, takav i odgovor.

Istina, ja se slažem i s tuženim bankama u mnogočemu, npr. po pitanju (ne)ustavnosti tzv. „konverzije, da tzv. „konverzija“ ne znači ispunjenje utužene obveze, da se uglavljena promjenjiva stopa kamata ne smije odlukom suda pretvoriti u fiksnu (ni izričito ni via facti) i štošta drugo.

Međutim, ono oko čega se ne slažem s utuženim bankama jest da banke smatraju da je tzv. „konverzija“ u cijelosti dokinula zahtjeve korisnika kredita. Ja smatram da tzv. „konverzija“ nije od nikakvog utjecaja na te tužbe.

Zašto?

4.

Jednostavno.

Moramo osvijestiti 2 stvari.

Prvo: razumjeti pravnu narav tzv. „konverzije“. Pravno, tzv. konverzijom je izmijenjena tj. novirana, ugovorna obveza korisnika kredita prema banci.

Drugo: između banke i korisnika kredita u spornoj stvari postoje 2 odnosa:

a)    ugovorna obveza korisnika kredita prema banci temeljem ugovora o kreditu, i

b)    izvanugovorna obveza banke prema korisniku kredita da korisniku kredita vrati stečeno bez osnove etc.

 konverzija

Samo je ugovorna obveza korisnika kredita prema banci izmijenjena tzv. „konverzijom“.

Utužena, izvanugovorna obveza banke prema korisniku kredita nije predmet tzv. „konverzije“. Prema ZID ZPK 2015, čl. 19.a tzv. „konverzija“ se odnosi samo na ugovorne obveze po ugovorima o kreditu. Štoviše, tzv. „konverzijom“ se, izrijekom, ne mogu derogirati „druga prava“ potrošača (ZPK, čl. 19.e).

Obveze nastaju prema čl. 20. ZOO-a2 i prestaju po istom zakonu (Dio I. GLAVA VII., PRESTANAK OBVEZA i dr.).

Stoga, vrijedi aksiom: ako je obveza banke nastala, a nije prestala, i dalje postoji.

Nije komplicirano, zar ne?

5.

Nemajte dvojbe; priznajem, posve sam subjektivan u ovoj stvari. Čak i kada se, kao gore, u većini pitanja slažem s utuženim bankama. Međutim, to ne znači da sam u krivu. Iznio sam činjenice, dao vam premise. Zaključke donesite sami.

Živim u nadi da će sud u konačnici odlučiti sudeći kako su nas učili: otvorenih očiju i slobodnih ruku, i uz malo sreće, po zakonu.

Zoran Vukušić Bokan, odvjetnik

___________________________________________________-
^ 1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine", br. 102/15.)
^ 2 Zakon o obveznim odnosima, ("Narodne novine", br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.)