Od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 55/13), dakle od 16. svibnja 2013., u zemljišnoknjižnom postupku jedna od novih zabilježbi je i zabilježba postupka pokrenutog pred sudom ili upravnim tijelom. Naime, od sada kad stranka koja je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenula postupak u kojem bi se mogao odrediti upis za koji se ne može upisati zabilježba spora, na temelju tog podneska s potvrdom da je predan sudu ili upravnom tijelu na rješavanje zatraži da se u zemljišnoj knjizi zabilježi taj postupak, zemljišnoknjižni sud dopustit će zabilježbu pokretanja tog postupka.
Zabilježba pokretanja navedenog postupka ima učinak da odluka donesena pred sudom ili tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka stigao zemljišnoknjižnom sudu. Kad je u postupku na koji se odnosi zabilježba odlučeno o provedbi određenog upisa, taj upis dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom pokrenutog postupka.
Bitno je napomenuti se na brisanje zabilježbe pokrenutog postupka primjenjuju odredbe članka 83. i 84. Zakona o zemljišnim knjigama. To ujedno znači da se pravni učinci zabilježbe pokrenutog postupka izjednačavaju s učincima zabilježbe spora.
Zašto je uopće došlo do uvođenja ove zabilježbe u zemljišnoknjižni postupak? Zbog povećanja pravne sigurnosti u prometu nekretnina i preglednosti upisa.
Praksa je, naime, pokazala vrlo različita postupanja sudova povodom prijedloga za upis plombe, koji je propisan člankom 57. stavak 7. Zemljišnoknjižnog poslovnika. Takva zabilježba zamjenjuje odredbu Zemljišnoknjižnog poslovnika o upisu plombe, povodom koje sudovi nisu donosili posebna rješenja o upisu. Uz to, upis plombe u praksi većine sudova sprječavao je daljnje upise. Propisivanjem ovakve nove vrste zabilježbe omogućava se da se i nakon upisa te zabilježbe može rješavati o kasnije prispjelim prijedlozima za upis u zemljišnu knjigu.
To ujedno znači da je uvođenjem navedene zabilježbe brisana i odredba članka 57. stavak 7. Zemljišnoknjižnog poslovnika koja se odnosi na obvezu drugog suda ili upravnog tijela da dostavlja zemljišnoknjižnom sudu podneske o postupcima koji se pred njima vode. Time prestaje obveza drugih sudova da dostavljaju podneske zemljišnoknjižnom sudu, čime se postiže ukupno rasterećenje svih sudova, a briga o postupku koji se vodi pred nekim drugim sudom ili upravnim tijelom prenosi se isključivo na stranke postupka.
Koji su to postupci pokrenuti pred sudom ili upravnim tijelom koji se mogu na temelju novog članka 84.a ZZK-a zabilježiti u zemljišnoj knjizi? Radit će se, primjerice, o zabilježbi ovrhe, upisu zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, uknjižbi založnog prava i zabilježbi ovršivosti tražbine, jer su u pitanju postupci u kojima se i traži od drugog suda da odredi upis u zemljišnu knjigu.
Kod upisa ove zabilježbe, kao i kod upisa ostalih zabilježbi, treba voditi računa o tome da za upis trebaju biti ispunjene i druge pretpostavke koje Zakon o zemljišnim knjigama propisuje za svaki zemljišnoknjižni upis zabilježbe.
Činjenica jest da se sve do ove novosti određenim vrstama zabilježbi osiguravao prvenstveni red za upis knjižnog prava, dakle za upis koji ima značenje uknjižbe ili predbilježbe (zabilježba spora, zabilježba dosude, zabilježba prvenstvenog reda za namjeravano otuđenje ili opterećenje nekretnine, zabilježba tužbe za ispravak, zabilježba brisovne tužbe). Novi koncept po prvi puta uvodi pravilo prema kojem prije upisana zabilježba (pokrenutog postupka) osigurava prvenstveni red za upis koji bi također imao značenje zabilježbe.