Predsjednica NVZ-a Maja Vehovec ističe kako promjene Pravilnika spadaju u dio strukturne reforme u znanosti koja se godinama odlagala i koja je "odavno bila zrela za donošenje u smislu usklađivanja znanstvenih kriterija s dobrim praksama znanstvenog rada inozemnih kolega i u smislu jačanja međunarodne kompetitivnosti određenih znanstvenih područja".
Pravilnikom se utvrđuju novi uvjeti za sve izbore u znanstvena zvanja iz svih znanstvenih područja, a njime se jača kriterij izvrsnosti te inkluzivnosti za više znanstvenih polja i generacija. "Jačanje kriterija izvrsnosti u znanosti može samo doprinijeti snažnijoj mobilnosti naših znanstvenika i potaknuti kvalitetniju suradnju znanosti i gospodarstva. Znanost je vitalni dio gospodarskog i društvenog razvoja koja ovom reformom može dati toliko nužni poticaj jačanju gospodarstva.
Na političkim elitama je da presude", kazala je Vehovec Hini. Nezavisni sindikat, pak, ističe kako je riječ o skandaloznom pravilniku, "čijim bi objavljivanjem u Narodnim novinama trebao započeti još jedan udar na funkcioniranje znanstvenog sustava" jer pooštrava uvjete izbora u znanstvena zvanja neprimjereno okolnostima, uvjetima i financiranju istraživačkog rada u Hrvatskoj.
"Ovako pooštrenim i bitno promijenjenim kriterijima u društvenom i humanističkom znanstvenom području de facto se zadire u temeljne radno-pravne odnose. Utoliko to nije više samo stručno, nego je i sindikalno pitanje", naglašava sindikat u današnjem priopćenju.
Promjenama će, ocjenjuje sindikat, osobito biti pogođeni asistenti jer će još teže ulaziti u znanstvena zvanja, a najradikalnije promjene, navode, napravljene su u društvenim i humanističkim znanostima gdje će, napominju, znanstvenici svoje radove morati objavljivati u inozemstvu "pod svaku cijenu, pa čak i onda kada njihov predmet istraživanja nije od interesa inozemnim znanstvenim krugovima ili je od interesa na sporadičnim mjestima".
Vehovec to negira ističući kako asistenti, odnosno mlada generacija znanstvenika, upravo obrnuto, želi podizanje kriterija, jer su na svojim doktorskim studijima znanjem i vještinama upućeni na međunarodnu konkurentnost i spremni su stvarati takvu znanstvenu karijeru.
"Podizanje međunarodne vidljivosti radova uopće ne podrazumijeva da će znanstvenici morati objavljivati svoje radove u inozemstvu po svaku cijenu", naglašava Vehovec napominjući da u Hrvatskoj već postoji "niz časopisa koji su indeksirani u raznim međunarodnim bazama i međunarodno se relevantni".
"No, postoji i niz časopisa koji nemaju znanstvenu relevantnost širu od male domaće zajednice", dodaje. Naglašava i da između znanstvenih polja postoje razlike pa zbog toga "razvoj znanstvenog polja psihologije i sociologije nije bio jednak s poljem ekonomije, a njihov s poljem politologije itd.", a Pravilnikom se, napominje, jako pazilo na inkluzivnost različitih znanstvenih polja i osobito se razmišljalo o međugeneracijskom jazu koji se dogodio u proteklih deset godina.
"Novi uvjeti Pravilnika su čak premalo zahtjevni za mladu generaciju, ali zbog međugeneracijskog jaza se ljestvica za njih nije mogla podignuti više jer bi se to odrazilo i na starije generacije", kazala je. Dodala je kako se, primjerice, starijim generacijama u društvenim znanostima smanjio ukupni broj radova "baš iz razloga da se onima koji do sada nisu objavljivali u međunarodno indeksiranim časopisima uravnoteži opterećenje koje dobivaju novim Pravilnikom".
Polje prava u području društvenih znanosti dobilo je drukčije, lakše kriterije od ostalih polja, a Vehovec objašnjava kako je tome jedan jedini razlog - "analiza međusobne usporedbe znanstvenih polja pokazala je da je ono imalo objektivne kriterije i objektivne okolnosti zašto se drugačije razvijalo od drugih polja humanističkih znanosti u proteklom razdoblju". Sindikat, pak, smatra kako je pravna struka drukčije vrednovana "zahvaljujući svojim utjecajima u politici".
"Preciznije, izravno kod premijera. Druge struke nisu imale taj utjecaj", naglašava sindikat koji novi Pravilnik doživljava kao nastavak "drastičnih mjera štednje u sektoru obrazovanja i znanosti". "U situaciji kada je proračun znanosti i obrazovanja toliko smanjen da ne može osigurati minimalna sredstva za normalno funkcioniranje sustava, očito se otpuštanjem zaposlenika iz najviših znanstvenih kategorija i radikalnim smanjenjem broja asistenata želi reducirati sredstva za znanstveni rad. Nekultivirana hrvatska politika nije u stanju sagledati pogubne posljedice takve 'uštede', a niti ju se to puno tiče", zaključuje sindikat.
