Tim je zakonom predviđeno izjednačavanje prava istospolnih parova s pravima koja uživaju bračni partneri u svim segmentima, osim u posvajanju djece. Prijedlog je uvodno predstavio ministar uprave Arsen Bauk, koji je ponovio da je riječ o pokušaju demokratskog kompromisa između vrijednosnih stajališta i svjetonazora u hrvatskom društvu.
Podsjetio je na referendumsku odluku kojom je brak Ustavom definiran kao životna zajednica muškarca i žene te zaključio da predloženi zakon "odražava realni društveni kontekst i svijest da je potrebno ukloniti postojeće prepreke društvenoj jednakosti istospolnih zajednica". "Vjerujem da smo predložili ono što je većini građana prihvatljivo u ovom trenutku", zaključio je Bauk.
SDP-ovi zastupnici Peđa Grbin i Marija Lugarić ocijenili su, međutim, da bi do drugog čitanja trebalo razmotriti i da se mogućnost roditeljske skrbi nad djecom partnera u životnoj zajednici omogući i u slučajevima kada je jednom bilološkom roditelju oduzeta roditeljska skrb. Predloženi zakon takvu je mogućnost predvidio samo u slučaju smrti biloškog roditelja. Lugarić je napomenula i da se prava iz mirovinskog osiguranja za životne partnere da i osobama koje su u heteroseksualnim izvanbračnim zajednicama.
Sanja Juras iz lezbijske udruge Kontra ponovila je da je prava istospolnih parova trebalo riješiti kroz Obiteljski zakon, pozivajući zastupnike da se založe za takvo rješenje. Založila se i da se partnerima u životnoj zajednici omogući da kao par posvajaju djecu, ocijenivši da su predviđena ograničenja diskriminatorna. "Nije u redu da se to pravo uskrati jednom dijelu posvajatelja samo zbog njihove seksualne orjentacije", kazala je Juras. Bauk je pozvao "sve koji smatraju da zakon popravlja postojeće stanje da ga podrže zbog onoga što u njemu piše, a ne zbog onoga što u njemu ne piše".
