Navodeći glavne ciljeve novog zakona, ministar je istaknuo da se pomorsko dobro određuje kao opće dobro, da će se ono upisivati po službenoj dužnosti te da se time otklanjaju želje ili navodi da bi se pomorsko dobro moglo privatizirati. Rekao je da će osnivanje nove Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom sa sjedištem u Rijeci ubrzati utvrđivanje granica pomorskog dobra, te je najavio donošenje strateškog plana upravljanja pomorskim dobrom, proširivanje obveze nadzora, uvođenje koncesije pomorskog dobra na zahtjev, uz koncesije putem natječaja, te povećanje učinkovitosti sustava putem djelomične decentralizacije.
"Uvodi se mogućnost dobivanja koncesije za izgradnju lučke infrastrukture u lukama otvorenima za javni promet i, u tom slučaju, i naplata lučkih pristojba od strane koncesionara te se osigurava jednaki status nautičkih vezova", izjavio je Hajdaš Dončić. Također, određuje se postupak izmjena granica pomorskog dobra, sud može upisati pomorsko dobro po službenoj dužnosti, a u jednakom omjeru raspoređuju se prihodi između državnog proračuna, lokalnih jedinica, županija i nove agencije.
Ulagačima se, pak, omogućuje da ulažu u zahtjevne, velike objekte, odnosno da dobiju koncesiju na zahtjev, a uvodi se i institut hipoteke na zgrade na pomorskom dobru. Sudionici rasprave isticali su da će primorsko-goranska županija, zbog ograničavanja broja županijskih lučkih uprava ostati bez prihoda od 6 milijuna kuna, koje se ulažu u uređenje pomorskog dobra i da se u tom dijelu radi o djelomičnoj centralizaciji. Neki smatraju da se zakonom čine koraci unatrag, da je restriktivan, da će ograničiti ulaganja te da nova agencija nije potrebna.
Iskazano je i protivljenje mogućnosti odobravanja koncesija na zahtjev, kao i mogućnosti da se lukama sportske namjene dozvoli komercijalne vezove. Iznijet je i prijedlog da se koncesionarima koji su uložili na pomorskom dobru nadoknadi uloženo, odnosno da ih obešteti novi koncesionar, a dobrim je ocijenjena mogućnost da veliki gradovi mogu odobravati koncesije na svom području. Minstar Hajdaš Dončić rekao je da su prijedlozi konstruktivni i da treba naći sredinu između zaštite pomorskog dobra i očekivanja poslovnog sektora.
Pokazalo se da će dvije ili tri stvari izazvati najveće primjedbe – da li u županiji postoji jedna lučka uprava s ispostavama ili više lučkih uprava, status sportskih luka i pronalaženje sredine između previše uplitanja države i prepuštanja stihiji, rekao je ministar Hajdaš Dončić, dodavši da se nastoji pronaći sredina, više orijentirana za poslovanje, pri čemu pomorsko dobro ostaje opće dobro te da nisu moguće nikakve privatizacije, osim koncesija.
Hajdaš Dončić rekao je da ima mogućnosti za ispravljanje nekih odredaba, zbog čega se i provodi javna rasprava. Pojasnio je da su u vezi sa sportskim lukama propisane tri kategorije za bavljenje sportom, a da se u ostalom dijelu primjenjuju računovodstveni standardi kao i u drugim nautičkim marinama, dodavši da će bolje rješenje biti prihvaćeno. Dobrim je ocijenio prijedlog da se koncesionarima uvaže ulaganja ako dođe novi koncesionar. U tom kontekstu je naveo i prijedlog da se državnim lučkim upravama dozvoli obavljanje jednog dijela nautičkog biznisa, što je, istaknuo je je, važno za Rijeku i najavljene investicije.
