Vlada je svoj prijedlog formalizirala kroz izmjene Zakona o doprinosima, očekujući da bi bi se time proračunski prihodi u ovoj godini povećali za 1,6 milijardi kuna, a u idućoj za 2, 4 milijarde kuna.
Saborska većina suglasila se s Vladinim tumačenjem da smanjenje doprinosa nije polučilo očekivane rezultate, nije došlo do povećanja BDP-a, smanjenja deficita, povećanja zaposlenosti. Točno je, kaže Jozo Radoš (HNS), da je smanjenje doprinosa s 15 na 13 posto nekim poduzećima omogućila lakše disanje, stabilizaciju, ali očito ta mjera nije bila dovoljno snažna da bez ostalih mjera i ukupne klime dovede do dva viša cilja, a to su povećanja BDP-a i zaposlenosti. No, kako bilo, mjera je bila plod hrabre i jasne Vladine namjere da omogući lakše poslovanje hrvatskim poduzećima, to je nužni potez da bi se uopće došlo u situaciju da se mogu održati javne financije, naglašava Radoš.
Vladinu namjeru podržava i Igor Rađenović (SDP) koji podsjeća na tri velika iznosa na rashodnoj strani: visok iznos kamata na javni dug, mirovinsku reformu te zdravstveni sustav. Nada se i da će se kroz Master plan zdravstva doći do stabilizacije zdravstvenog sustava i da će biti samofinancirajući.
Ivan Šuker (HDZ) tvrdi da je ponuđeni zakon poprilično kontroverzan, da je trebao smanjiti cijenu rada, povećati konkurentnost, smanjiti nezaposlenost, a da ništa od toga nije postigao. Dogodilo se, kaže, da se država s osnova smanjenja doprinosa morala zadužiti za dodatnih četiri milijarde kuna, na osam godina, uz kamatu od šest posto. Ta će promašena egzibicija porezne obveznike koštati dvije milijarde kuna, zaključio je Šuker.
