Sindikati tvrde da se outsourcingom, kojim bi se redovni radnici zamijenili privremenim radnicima iz agencija za zapošljavanje, snižavaju prava ne samo agencijskih već i svih ostalih radnika. Sindikalni čelnici uputili su u siječnju pismo ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću u kojem od njega traže da Inspektoratu rada naloži nadzor nad radom agencija za privremeno zapošljavanje i pod kojim uvjetima agencijski radnici rade kod korisnika. Sindikati se pogotovo protive tome da se privremeno zapošljavanje preko agencija utvrdi izmjenama Zakona o radu (ZOR), a Mrsiću zamjeraju što je ta odredba predložena bez ikakvih statističkih podataka o poslovanju tih agencija, broju takvih radnika, poslodavcima kod kojih su radili i pravima tih radnika.
Po odredbama ZOR-a do 2010. godine, agencije su radniku kojega iznajmljuju bile dužne isplatiti samo plaću koju su s njim ugovorile, a ne i istu plaću i materijalna prava koja su imali radnici u tvrtkama u kojima je iznajmljeni radnik privremeno radio. Presuda Županijskog suda to stubokom mijenja, izjavio je Hini odvjetnik Denis Bajs koji je zastupao radnike u tužbama protiv agencije koja ih je iznajmila HT-u. Takvoj je presudi pridonijela Direktiva EU-a koju je Hrvatska od početka 2010. implementirala u ZOR, a kojom se utvrđuje najniža razina prava agencijskih radnika na privremenim poslovima. Drugim riječima, svakoj je državi ostavljena mogućnost da ostalu materiju uredi po vlastitim rješenjima, pa je i to razlog što u zemljama EU-a nema jedinstvenog rješenja.
U nekim su zemljama agencijski radnici i oni kod poslodavca izjednačeni u svemu, a negdje u pojedinim pravima, kaže Bajs. Presudom su sindikati dobili jaki argument u svojoj borbi protiv outsourcinga koji se ovih dana spominje vezano za uštede u javni službama, gdje bi se poslovi čišćenja, kuhanja, održavanja i dr. iznajmili agencijama. S druge strane, presuda poslodavce stavlja u pat poziciju kada je riječ o restrukturiranju poslovanja i smanjenju troškova. Ako se po presudi ustali i sudska praksa, postavlja se pitanje koliko se outsourcingom ubuduće uopće može uštedjeti. Mogućnost koja se u tom slučaju nameće jest outsourcing kroz smanjenje broja unajmljenih radnika, koji će biti plaćeni poput redovnih radnika.
Primjerice, ako poslodavac smatra da su mu troškovi kuhinje u kojoj je zaposleno 30 radnika preveliki, može je ukinuti, te poslove ugovoriti s agencijom i iznajmiti, primjerice, 10 radnika. Time je trošak smanjio za najmanje 20 stalno zaposlenih, a ostalih 10 nisu njegovi zaposlenici pa za njih treba samo platiti agenciji za njihove plaće. Na agencijama je pak da svoje iznajmljene radnike plate pravedno i pošteno. U Hrvatskoj je prva agencija za zapošljavanje na privremenim poslovima "Uspinjača" osnovana 1989. u Zagrebu, a danas ih posluje šezdesetak. Njihov djelokrug uređen je s nekoliko članaka ZOR-a koji se uglavnom bave njihovom registracijom i ugovorima koje potpisuju s radnicima, ali nema odredbi po kojima su dužne dostavljati podatke koliko su radnika zapošljavale i na koje vrijeme.
Stoga nema niti bilo kakve statistike, podataka o broju privremenih radnika, koliko su radili na privremenim poslovima i kod kojih poslodavaca. Zna se, primjerice, da je u zagrebačkom Holdingu privremeno zaposleno 180 agencijskih radnika, uglavnom u čistoći. Agencijski radnici nemaju pravo na prijevoz niti na godišnji odmor. Zapošljavaju se uglavnom na tri mjeseca, nakon toga im se ugovor raskida i nudi novi na dva mjeseca, i tako do godine dana dok mogu raditi u jednoj agenciji. Nakon toga prisiljeni su se prijaviti u drugu agenciju.
