Rebalansom je predviđeno povećanje proračunskih prihoda za 4 milijarde, na 117 milijardi kuna, te povećanje rashoda za 100 milijuna, na 130,7 milijardi kuna, što znači da će deficit biti oko 13,86 milijardi kuna, odnosno 4,1 posto bruto društvenog proizvoda. Na prihodovnoj strani, 2,8 milijardi kuna namaknut će se prebacivanjem iz drugog u prvi mirovinski stup osiguranika s beneficiranim radnim stažom, 1,6 milijardi kuna donijet će vraćanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto, a 300 milijuna kuna novi način oporezivanja dobitaka od igara na sreću.
Iako je ranije predvidjela oporezivanje svih, pa i najmanjih dobitaka, Vlada je amandmanom na prijedlog izmjena Zakona o igrama na sreću odustala od oporezivanja dobitaka manjih od 750 kuna, no predlaže uvođenje nove stope od 30 posto, kojom bi se oporezivali svi dobitci veći od pola milijuna kuna. Dobitci od 750 kuna do 10 tisuća kuna oporezivali bi se stopom od 10 posto, stopom od 15 posto dobitci od 10 do 30 tisuća kuna, a stopom od 20 posto dobitci od 30 do 500 tisuća kuna. Vlada je predvidjela i veće trošarine na cigarete, korekciju koncesijskih naknada te povlačenje dobiti iz trgovačkih društava u vlasništvu države.
Na rashodovnoj strani, planirani su povećani troškovi sanacije zdravstva, od 3,2 milijarde kuna, 255 milijuna veći izdaci za mirovine te povećana davanja za zapošljavanje. Uštede se planiraju u materijalnim i financijskim troškovima i subvencijama te na plaćama. Planira se smanjivanje dužnosničkih plaća za 6 posto te ukidanje dodatka na staž u državnom i javnom sektoru. Predloženi rebalans oporba je u saborskoj raspravi nazvala "kapitulacijom Vladine ekonomske politike".
Svoje nezadovoljstvo rebalansom oporbeni zastupnici pretočili su i u 11 amandmana, kojima traže više novca za hrvatske branitelje, plaće preuzetih službenika u lokalnoj samoupravi, audiovizualni sektor, zapošljavanje Roma i ured povjerenika za informiranje. Prije izjašnjavanja o rebalansu, Sabor će raspraviti i izvješće o slobodnim zonama. U 13 slobodnih zona u Hrvatskoj 2012. su poslovala 234 korisnika, s ukupno 7.931 zaposlenim, 9 posto manje nego godinu ranije. Ostvareno je 5,71 milijardi kuna prihoda, što je 2,3 posto više nego u 2011., te 649,5 milijuna kuna dobiti, 7,5 posto više nego u prethodnoj godini.
