"Radi se o problemu starom 23 godine, no dosad po tom pitanju nitko nije učinio ništa. Ovim zakonom pobrinut ćemo se za žrtve seksualnog nasilja u ratu jer one više ne mogu i ne smiju čekati", kazao je ministar Matić na okruglom stolu u okviru javne rasprave o Zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu koji je, kako je rekao, izraz je političke volje, društvene i moralne odgovornosti prema žrtvama. Pomoćnik ministra branitelja Bojan Glavašević naglasio je da je temeljna pretpostavka novog zakona stavljanje žrtve u prvi plan.
Zakon tako definira pravo žrtve i njezine obitelji na psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, pravo na zdravstveno i dopunsko osiguranje, pravo na medicinsku rehabilitaciju i, uz ostalo, pravo na novčanu naknadu putem Fondacije za isplatu novčane naknade žrtvama seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. "Pravo na jednokratnu novčanu naknadu bio je glavni predmet prijepora odnosno nepovjerenja hoće li Vlada to poštovati i donijeti Zakon o Fondaciji za godinu dana od donošenje ovog zakona", priznao je Glavašević naglasivši kako nema razloga za nepovjerenje jer su to sami sebi dali u zadatak, propisali rokove i obveze koje se trebaju ispuniti. "To je najbolje što smo u ovom trenutku mogli napraviti", dodao je.
Prema istraživanju koje su proveli stručnjaci s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, obuhvaćeno je 147 žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu od kojih je 126 žena i 16 muškaraca, dok u pet slučajeva nema informacija o spolu.No, kako napominju stručnjaci, točne brojke žrtava seksualnog nasilja mogu biti puno veće jer na jedno prijavljeno silovanje dolazi u prosjeku od 10 do 15 neprijavljenih. Jedna četvrtina žena doživjela je neki oblik nasilja u logoru ili zatvoru i većina muškaraca, njih 15.
U 65 posto tih slučajeva podignuta je optužnica protiv počinitelja ili je došlo do presude, navode istraživači. "Čuli smo strašne priče i to pretvoriti u brojke nije bilo nimalo lagano", rekao je profesor Ozren Žunec iz istraživačkog tima i dodao kako su imali iznimno tešku zadaću jer se radi o zločinima koji se i mirnodopsko vrijeme slabo prijavljuju, a od rata je prošlo više od 20 godina. Skup su zajednički organizirali Ministarstvo branitelja i UNDP u Hrvatskoj, a projekt financijski podržali švicarska Vlada i UN Women.
