Karlovac - okrugli stol o zapošljavanju nacionalnih manjina u pravosudnim tijelima

Ravnatelj Uprave za Europsku uniju i ljudska prava u Ministarstvu pravosuđa Kristijan Turkalj rekao je da zastupljenost manjina ne zadovoljava jer je, primjerice, u Karlovačkoj županiji u stanovništvu zastupljenost oko 11 posto, a u tijelima pravosuđa samo oko dva posto. Predložio je da se ubuduće, posebice pri odabiru savjetnika i vježbenika "kao potencijalno budućih sudaca vodi računa o primjeni Ustavnog zakona".

Zamjenik voditelja izaslanstva Europske komisije u Republici Hrvatskoj David Hudson rekao je da je Hrvatska učinila velik pomak kad je 2002. prihvatila taj zakon, a sad je najvažnije omogućiti ljudima da iskoriste ta svoja prava. Hrvatska se u pristupnim pregovorima u poglavlju o pravosuđu i ljudskim pravima ocjenjuje "po stupnju predanosti u zaštiti ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, konkretno - postoje li mehanizmi, postupci i procedure te koji su rezultati u postizanju načela nediskriminacije", rekao je Hudson.

Po riječima predsjednika Vijeća za nacionalne manjine Aleksandra Tolnauera, Hrvatska je po Ustavnom zakonu, posebice po članku "o postupku prijema dužnosnika i službenika u pravosudna tijela", u samome vrhu svjetskog zakonodavstva, ali u njegovoj primjeni ima problema. Sudac Vrhovnoga suda Dražen Tripalo rekao je da suci ne sude po svojoj nacionalnoj pripadnosti, nego isključivo na temelju činjenica utvrđenih u zakonitom postupku.

Istaknuo je kako to ne znači da dovodi u pitanje potrebe razmjerne zastupljenosti manjina, ali je ona važnija, primjerice, u predstavničkim tijelima, Saboru, skupštinama i vijećima, gdje mogu zastupati konkretne interese svoje zajednice, a toga u sudstvu nema. Po njegovim riječima, na Vrhovnome sudu nema razmjerne zastupljenosti sudaca, ali se u četiri i pol godine, koliko ondje radi, nikada nitko u natječajnoj dokumentaciji nije pozvao na nacionalnu zastupljenost.

U ime Državnoga sudbenog vijeća, Nediljko Boban je rekao da se dosad samo jedan sudac pozvao na svoje Ustavom zajamčeno manjinsko pravo, i to karlovački sudac Ninko Mirić. To ga je vijeće imenovalo sucem, a on je to opravdao dobrim radom. Saborski zastupnik Ratko Gajica rekao je kako se svi slažu da je Zakon "nominalno jako dobar i rješenja zadovoljavaju nacionalne manjine", ali se u zapošljavanju "gotovo uopće ne provodi". U Dalmaciji, šibenskome i zadarskom kraju, Lici i Karlovačkoj županiji Srba je dvadesetak posto, "ali njihova je zaposlenost u javnim službama ispod pet posto", ustvrdio je Gajica.