Za takvo stanje, istaknula je na konferenciji za novinare u Saboru, odgovorne su i država, i lokalna samouprava kao i razni privatni 'graditelji'. Pojasnila je da se bespravna infrastruktura najbolje vidi kad se raskopa neka cesta, pa se ispod pronađu cijevi vodovoda, kanalizacije ili telekomunikacije koje nigdje nisu evidentirane i za koje nitko ne zna kako su se tamo našle. „U Hrvatskoj je izgrađeno oko 26.960 kilometara javnih i oko 150 tisuća kilometara nelegalnih nerazvrstanih cesta. Isto tako, iako je zakonom propisano kako su lokalne samouprave dužne voditi katastar vodova, koji je evidencija podataka o elektromagnetskim, elektroničkim komunikacijskim, vodovodnim, kanalizacijskim, toplovodnim, plinovodnim i naftovodnim vodovima. Prema mojim informacijama od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, taj katastar vodi samo njih 12, a i one vode samo za svoj prostor, što dokazuje da nemamo nikakvu evidenciju“, upozorila je Mrak Taritaš.
Zakonom koji predlažu predviđa se da se sve što je do sada napravljeno legalizira i evidentira, definira se postupak ozakonjenja nezakonito izgrađenih infrastrukturnih građevina koji obuhvaća rješenje o izvedenom stanju, zahtjev za donošenje rješenja, postupak i uvjete donošenja rješenja te sadržaj rješenja o izvedenom stanju, kazala je. Propisuje se i ustroj i vođenje katastra infrastrukturnih građevina, a očekuje se da bi se primjenom tog zakona omogućilo brže izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, brža realizacija projekata koja do sada nije bila moguća jer su postojeće zgrade spojene na postojeću nelegalnu komunalnu infrastrukturu. „Ako želite napraviti dobar posao, on mora biti sveobuhvatan. Omogućili smo legalizaciju bespravnih građevina, a sad treba urediti i bespravnu infrastrukturu“, poručila je čelnica GLAS-a.
