Trovanje pčela u Međimurju ipak će se istraživati kao kazneno djelo

Pčelari su dobili preporuku da uginule pčele i propalo leglo u plodištima zajedno sa saćem i okvirima neškodljivo uklone, odnosno da ih stave u iskopanu jamu, spale i zakopaju, navodi dnevnik. Još se čekaju rezultati analize u Mariboru koja bi trebala dati odgovor na pitanje o kojem se točno otrovu kojim su tretirana polja radi. Karenca traje oko mjesec dana, a pčelari su uočili da su uginule i voluharice u blizini košnica.

"Iako je tretiranje insekticidima uobičajeno u poljoprivrednom gospodarenju, može izazvati smanjenje populacije korisnih kukaca u prirodnim biosustavima, smanjiti prinose u pčelarstvu, izazvati pojavu rezidua (ostataka pesticida, op. nov.) u hrani te posljedično svemu navedenom smanjene prihode pčelarima. Pritom, nepovoljni se učinak otrova na pčele pojavljuje nakon izravnog kontakta s vodom, nektarom ili peludom koji su onečišćeni pesticidima. Za pčele su najopasniji insekticidi u obliku praha koji su toksični dulje od tekućina te emulzijskih i topivih koncentrata. Mikročestice koje lebde u zraku smatraju se najopasnijima za pčele skupljačice jer su veličinom slične peludnim zrncima i imaju tendenciju lijepljenja na dlake te se tako unose u košnicu gdje mogu dugotrajno štetno djelovati na leglo i pčelinju maticu", kaže Ivana Tlak Gajger iz Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, u čijem se sastavu nalazi i laboratorij za bolesti pčela APISlab, ovlašteni službeni dijagnostički laboratorij za bolesti pčela u Hrvatskoj u koji se šalju uzroci s terena.

Sumnju na otrovanja pčelari u Hrvatskoj postavljaju sporadično tijekom aktivne pčelarske sezone. Posljednjih godina bilo je, ističe, nekoliko slučajeva sumnje, no nedavni pomor pčela u Međimurju, gdje je stradalo više od 1100 košnica, najteži je slučaj, s velikim štetama, donosi Večernji list.