Član Uprave Croatia osiguranja Vančo Balen podsjetio je da je nakon potresa u Zagrebu i okolici prijavljeno više od 26 tisuća oštećenih objekata, pri čemu je ukupna šteta procijenjena na čak 86 milijardi kuna. Osiguravateljne kuće su pak po osnovi polica koje pokrivaju rizik od potresa do danas riješile 6.255 odštetnih zahtjeva građana i isplatile 194 milijuna kuna odšteta.
Balen ističe da građani još prijavljuju štete od potresa i neki predmeti su još u obradi, pa je tako procjena osiguravajućih društava da će na ime odšteta za posljedice potresa ukupno isplatiti 400 do 500 milijuna kuna. Po njegovim riječima, kada se usporedi iznos dosad isplaćenih odšteta s ukupno procijenjenom štetom od 86 milijardi kuna, dolazi se do činjenice da je hrvatsko društvo značajno podosigurano. Pritom je ustvrdio da je osiguranje odgovor civilizacije na pojave kao što su potresi, poplave i požari. Navodi da je ukupna zaračunata premija osiguranja od potresa dosad iznosila oko 80 milijuna kuna, a za ovu godinu se procjenjuje da će doći do određenog rasta premije, na oko 110 milijuna kuna.
Nadalje, napominje Balen, prosječna premija za osiguranja od potresa na godišnjoj razini iznosi oko 800 kuna, dok je u ovoj godini prosječno isplaćena šteta iznosila oko 31 tisuću kuna, što svjedoči da su isplaćene štete višestruko više od iznosa premije.
Iznos pričuve za zgrade se mora povećati
Član Uprave Allianz osiguranja Slaven Dobrić upozorava da, kada se promatraju zone rizika od potresa u Europi, Hrvatska se, uz Italiju, Grčku i Albaniju, nalazi u području gdje je vjerojatnost za potres puno veća nego primjerice u Njemačkoj, Francuskoj ili Mađarskoj. Tako se ne može uzeti za realnost da se u Zagrebu i Hrvatskoj jači potres događa tek svakih 140 godina, kaže Dobrić.
Ističe i da je osiguravateljna zajednica zadovoljna načinom na koji je izglasan Zakon o obnovi Zagreba i okolice, koji je jučer stupio na snagu. Pojašnjava da je prije postojao tzv. Zakon o obnovi Gunje, u kojem je izričito bilo navedeno da oni građani koji su primili novac od osiguranja, ukoliko žele obnavljati svoju kuću oštećenu poplavom, bezrezervno se moraju odreći tog iznosa u korist države. Navodi da je takva odredba bila i u prvim nacrtima Zakona o obnovi Zagreba, no kaže da je u konačnici ta nelogičnost uočena pa je u konačnoj verziji zakona ta odredba izbačena. Tako da se sada za onih 20 posto udjela u kojem u obnovi nekretnine mora sudjelovati vlasnik imovine mogu iskoristiti sredstva dobivena od osiguranja, ističe Dobrić.
Dobrić skreće pažnju i na posebne i zajedničke dijelove zgrada u centru Zagreba, koji su većinom bili neosigurani, pa se tu tako otvara i pitanje pričuve za zgrade iz koje se plaća osiguranje, pri čemu su osiguravatelji stava da se ona mora povećati. Smatra i da bi trebalo podrobnije regulirati pojam "primjerenog osiguranja" u višestambenim zgradama, bilo kroz zakon o vlasništvu ili kroz najavljeni zakon o upravljanju i održavanju zgrada, a koji bi uključivao i osiguranje od potresa.
Kultura osiguranja u Hrvatskoj na niskim granama
Predsjednica Uprave Euroherc osiguranja Ivana Bratanić kaže da se osiguranje imovine nameće kao nužno, no da to još dovoljno ne dopire do građana. Navodi da su u prvih osam mjeseci ove godine imovinska osiguranja zabilježila porast od oko pet posto, na nešto više od 900 milijuna kuna premije, a isplaćeno je gotovo pola milijarde kuna šteta, što je skok od 40 posto na godišnjoj razini. No, Bratanić upozorava da je premija osiguranja imovine po stanovniku u Hrvatskoj lani iznosila 44 eura, naspram prosjeka Europske unije koji doseže 168 eura. Naposljetku, kada se promatraju sve premije, stanovnik Hrvatske prosječno ukupno godišnje za osiguranje izdvoji oko 350 eura, od čega 250 eura na neživotno osiguranje. S druge strane, prosjek u EU iznosi 2.170 eura po stanovnika. Bratanić smatra da je kultura osiguranja u Hrvatskoj na vrlo niskim granama, pri čemu se osiguranje često shvaća kao trošak, a ne kao ulaganje u zaštitu i sigurnost.
