Vladin Nacionalni plan sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,1 milijardi kuna. Temeljne su mu komponente: gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo. Uz ta područja, je i inicijativa „obnova zgrada“.
U okviru tih komponenti su 22 tematske podkomponente u kojima se pobrojane specifične reforme i investicijske potrebe. Od 49,1 milijarde kuna vrijednosti projekata predloženih u Planu, na gospodarstvo se odnosi 54 posto tražene alokacije NPOO-a. Projektima u obrazovanju, znanosti i istraživanju namijenjeno je 15 posto (7, 5 milijardi), za javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu 10 posto ( 4,8 milijardi), za tržište rada i socijalnu zaštitu četiri posto (2,1 milijarda), na zdravstvo devet posto (2,6 milijardi), na obnovu zgrada 12 posto alokacije (5,9 milijarde kuna).
Izrada i dostava Plana Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) od 2021. do 2023. U okviru tog Mehanizma Hrvatskoj su na raspolaganju bespovratne 6,3 milijarde eura (47, 5 milijardi kuna), uz još 3,6 milijardi eura (27, 1 milijardi kuna) zajmova. "Ideja je da Plan pomogne Vladinim reformama, javnim i privatnim ulaganjima i rastu BDP-a", rekao je premijer Andrej Plenković. Naglasio je i kako Hrvatska, da bi iskoristila novac iz EU-ova Mehanizma za oporavak, treba provesti reforme, jer taj novac ne dolazi bez uvjeta i kriterija. Uz reforme, uvjeti su i usmjeravanje najmanje 37 posto sredstava na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji te najmanje 20 posto u digitalnu tranziciju.
Sve države EU-a, pa tako i Hrvatska, obvezne su poslati svoj nacionalni plan oporavka i otpornosti na usvajanje u Europsku komisiju do kraja travnja. Prijedlog regulative EU, predviđa da se prva sredstva u iznosu od 10 posto financijskog doprinosa za svaku državu EU isplate nakon usvajanja, odnosno odobrenja Plana oporavka i otpornosti. Za Hrvatsku bi to značilo oko 600 milijuna eura u drugoj polovici ove godine. Investicije predložene u planu moraju biti dovršene do 31. kolovoza 2026.
Hrvatski sabor je ovaj tjedan planirao raspraviti pet točaka, među njima su konačna verzija izmjena Zakona o zaštiti novčarskih institucija te Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2019. Novu, 7. sjednicu u aktualnom sazivu, Sabor je započeo prošli tjedan, a trajat će do sredine srpnja. Izuzetak će biti tjedan prije lokalnih izbora, 16. svibnja, kad neće zasjedati.
