c S
Dnevne novosti

Pravobraniteljica: Sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji odvraća žrtve od prijavljivanja dok situacija ne eskalira

20.09.2021 07:40 ZAGREB, 17. rujna 2021. (Hina) - Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u petak je u povodu 22. rujna, Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama zaključila da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i pređe u sferu kaznenog zakonodavstva te upozorila kako je ključ rješenja problema nasilja nad ženama prvenstveno u kontinuiranoj edukaciji onih koji primjenjuju zakone i propise.

Pravobraniteljica pozdravlja najnovije izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kojima su se otklonili neki od ključnih nedostataka u području učinkovitog suzbijanja rodno utemeljenog nasilja, međutim, ponovo upozorava kako ključ rješenja problema nije isključivo u čestim izmjenama zakonodavnog okvira, nego prvenstveno u kontinuiranoj edukaciji onih koji primjenjuju te zakone i propise. Naime, kako ističe u priopćenju, nerijetko se teška nasilnička djela rodno utemeljenog nasilja procesuiraju prekršajno dok se ozbiljni slučajevi spolnog, obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja niti ne prepoznaju dok ne bude prekasno, a tada već svjedočimo femicidu.

Ističe da prati trendove kroz dulje vremensko razdoblja te je tako utvrđeno kako je od 2015., kada je u Kazneni zakon vraćeno kazneno djelo nasilje u obitelji, ono u kontinuiranom i značajnom porastu, dok prekršajne prijave istodobno kontinuirano padaju i to od 2009. Broj prijava za prekršajna djela nasilničkih ponašanja u obitelji je u desetogodišnjem razdoblju praktički prepolovljen, s više od 18.000 prijava u 2009. došli smo na nešto više od 9000 prijava u 2020. Istodobno, broj prijava za kaznena djela nasilničkih ponašanja u obitelji se u istom razdoblju skoro udeseterostručio -  s nešto od 400 prijava u 2009. došli smo na više od 4000 prijava u 2020.

"Navedeni višegodišnji trend smanjenja broja prijavljenih počinitelja i broja žrtava obiteljskog nasilja u području prekršajno-pravne zaštite, uz višegodišnji i kontinuirani porast slučajeva u području kazneno-pravne zaštite, upućuje stoga i na zaključak da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i pređe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične", ističe pravobraniteljica Ljubičić.  Drži da "ovakav prekršajno-pravni sustav ne ispunjava zapravo svoju preventivnu prirodu i ne nudi učinkovit i brz odgovor na nasilje, nego ga brutalizira i seli iz sfere prekršajnog u sferu kaznenog zakonodavstva". 

Kronični nedostatak preventivnih mehanizama

Navedeni fenomen posljedica je, među ostalim, ocijenila je Ljubičić, nepostojanja učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja izvan pravosudnog sustava i nedovoljnog ulaganja u programe dugotrajne i kvalitetne resocijalizacije počinitelja, kao i činjenice da se prevenciju svodi na skoro isključivo novčano ili uvjetno kažnjavanje obiteljskih nasilnika bez jasne zakonodavne i obrazovne strategije sprječavanja rodno-utemeljenog nasilja.

Stoga je, ističe Ljubičić, neminovan zaključak kako se kod navedenih povećanja broja kaznenih djela ne radi samo o senzibilizaciji i edukaciji policije te porasta svijesti društva o potrebi prijavljivanja, već i o navedenim nedostacima u sustavu, prvenstveno zbog kroničnog nedostatka preventivnih mehanizama izvan pravosudnog sustava. 

Smatra i kako je jedno od ključnih, a zanemarenih pitanja i problem visine sankcija izrečenih počiniteljima od strane sudova, te podsjeća kako ona godinama ističe stajalište da ih treba izložiti najstrožim kaznama. "No, preduvjet za ovakvu penalnu politiku jest ustrojen učinkovit sustav rane prevencije i resocijalizacije počinitelja te zajednički stav i shvaćanje pravosuđa o tome što je to nasilje u obitelji i zašto je ono rodno utemeljeno, iz čega bi proizašla pravilna selekcija slučajeva koji zaslužuju biti kažnjeni", ističe pravobraniteljica  za ravnopravnost spolova.

Ljubičić naglašava kako ovakav sustav borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji svoje slabe točke pokazuje posebice u doba krize kao što je ova pandemijska kada su brojke kaznenih djela obiteljskog nasilja u odnosu na 2019. skočile za skoro 40 posto, dok je obiteljsko nasilje u sferi prekršajnog kažnjavanja nastavilo padati i u 2020. 

Podaci MUP-a za razdoblje od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine ukazuju kako su na području RH bila evidentirana 5522 počinitelja prekršaja nasilja u obitelji (od čega muškarci počinitelji čine udio od 77 posto) dok su u istom razdoblju evidentirane 6333 žrtve prekršaja nasilja u obitelji (od čega žene žrtve čine udio od 63,8 posto svih žrtava). U odnosu na žrtve kaznenog djela nasilja u obitelji u navedenom razdoblju su ukupno evidentirane 1153 žrtve (od čega žrtve ženskog spola čine udio od 86 posto).

Ljubičić kaže da navedeni podaci ukazuju na potencijalno blagi porast u odnosu na prošlu godinu, ali da porast broja silovanja u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na prošlu godinu svakako zabrinjava i ukazuje na nastavak opisanog negativnog trenda brutalizacije rodno utemeljenog nasilja. "Sve upućuje na potrebu za poduzimanjem nužnih promjena u cjelokupnom sustavu, posebice u sustavu prevencije i suzbijanja nasilja prema ženama sukladno preporukama pravobraniteljice koja na ovaj problem upozorava već godinama", ističe se, uz ostalo, u priopćenju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić.