c S
Dnevne novosti

U Sabor upućene izmjene Zakona o DOV-i i DSV-u

13.05.2022 07:30 sabor
ZAGREB, 12. svibnja 2022. (Hina) - Izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) te Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV), koje je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru, uređuje se pitanje stegovnih postupaka protiv zamjenika državnih odvjetnika, odnosno sudaca.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je da se uvodi različita novčana kazna u stegovnim postupcima koji se vode protiv zamjenika državnih odvjetnika, a utvrđuju se i nova stegovna dijela.

Tako nedavanje suglasnosti za provedbu sigurnosne provjere postaje osnova za razrješenje dužnosti zamjenika državnog odvjetnika na zahtjev DORH-a. Zbog nejasnoća u praksi, naveo je ministar, dodatno se definiraju okolnosti prestanka dužnosti, odnosno razrješenja državnog odvjetnika. Uređuje se institut trajnog premještaja, a utvrđuje si i obaveza donošenja plana popunjavanja slobodnih mjesta, koji će se objavljivati na stranicama DOV-a i Ministarstva.

Novo stegovno djelo

Izmjena Zakona o DSV-u uređuje se stegovna odgovornost sudaca, revidiraju se odredbe o postupcima imenovanja sudaca i preciziraju uvjeti za imenovanje te se dodatno uređuje institut premještaja. Tako se u katalog stegovnih dijela uvodi novo stegovno djelo - nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere, a redefinira se i stegovno djelo neurednog obnašanja dužnosti tako da se dužnost smatra ispunjenom ako su ispunjena okvirna mjerila koja su povećana s 80 na 100 posto. Kao stegovno djelo neurednog obnašanja dužnosti definira se nastup zastare zbog nepoduzimanja radnje u postupku bez opravdanog razloga.

Kao i kod izmjena Zakona o DOV-u, uređuje se dodatno pitanje plana popunjavanja sudačkih mjesta koji će se provoditi svake godine, a plan će biti objavljivan na stranicama DSV-a i Ministarstva. Produžuje se moguće vrijeme upućivanja sudaca na rad u druge sudove te se njihov status u radu na predmetima izjednačava sa statusom sudskih savjetnika specijalista.

Konačni prijedlog izmjena Zakona o strukovnom obrazovanju

U Sabor je Vlada uputila i Konačni prijedlog izmjena Zakona o strukovnom obrazovanju, kojima se uvodi učenje temeljeno na radu umjesto dosadašnjih praktičnih vježbi koje su se većim djelom izvodile u srednjim školama.
Poslodavci time postaju ravnopravni sudionici u izgradnji vještina i zanimanja, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Zakonom se jasno utvrđuje da je mentor kod poslodavca nositelj učenja u radnom procesu, a radi postizanja kvalitete njegova rada s učenikom uvodi se obveza mentorima da polože ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika.

Po prvi put se propisuje mogućnost stručnog nadzora nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca, a dodatno je, u odnosu na prvo saborsko čitanje, propisana obveza sastavljanja i sadržaja nalaza o provedenom stručnom nadzoru te postupanja u slučaju da su utvrđeni nedostaci i nepravilnosti.

Novina je i uvođenje obveze školama, osnivačima i ostalim dionicima da planiraju upis učenika u strukovne programe u skladu s preporukama HZZ-a za obrazovnu upisnu politiku, koje se odnose na potrebe i u skladu su sa zahtjevima poslodavaca.

Jedinstveni kriteriji za dodjelu stipendija

Predviđene su i mjere stipendiranja za učenike koji će stjecati kvalifikacije relevantne na tržištu rada te za poticanje internacionalizacije obrazovanja, osposobljavanja i međunarodne mobilnosti učenika i nastavnika.

Prvi se put uvode jedinstveni kriteriji za dodjelu stipendija, a važnim ministar ističe da se stipendije mogu osiguravati iz državnog proračuna i proračuna samih osnivača, iz sredstava fondova EU-a te poslodavaca, kao i iz mogućih drugih izvora.

Unapređuju se i uvjeti za daljnji razvoj regionalnih centara kompetentnosti te je predviđeno uključivanje privatnih inicijativa, što u važećem zakonskom okviru nije moguće.

Vlada je usvojila Nacionalni plan za prava djece u RH za razdoblje od 2022. do 2026. godine te prateće Akcijske planove za razdoblje od 2022. do 2024. godine, odnosno za razdoblje 2025. do 2026. godine, sa ciljem osiguranja uvjeta zaštite prava i davanja prednosti najboljem interesu svakog djeteta.

Usvojen je i Akcijski plan za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a za njegovu operativnu provedbu zaduženo je Ministarstvo financija - Ured za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.