To prvo sveobuhvatno istraživanje o vrstama i načinima prijevara u hrvatskom gospodarstvu provelo je Udruženje ovlaštenih istražitelja prijevara Hrvatska, lokalnog ogranka ACFE (Association of Certified Fraud Examines).
Istraživanje je upućeno na adrese više od 3.500 članova hrvatske poslovne zajednice, pri čemu su ispitanici bili zamoljeni da opišu slučajeve prijevara s kojima su se susreli u 2020. i 2021. godini.
Na temelju zaprimljenih odgovora, istraživanje je tako obuhvatilo 124 slučaja prijevare iz 16 različitih sektora gospodarstva u posljednje dvije godine, a kako je istaknuo predsjednik ACFE Hrvatska Ivan Kovačević, ukupni financijski gubici, kao i procjena postotka godišnjih prihoda koji su izgubljeni uslijed prijevarnih radnji vjerojatno su puno veći od onog što rezultati pokazuju.
Tipični hrvatski prevarant je muškarac od oko 50 godina starosti s dugim stažem u organizaciji koja je žrtva prijevare, a u više od dvije trećine slučajeva počinitelj ima i suučesnike, pokazalo je istraživanje. Medijan gubitka po oštećenoj organizaciji je oko 750.000 kuna, a tipična prijevara traje osam mjeseci prije nego što bude otkrivena.
Samo 22 posto slučajeva prijevare otkriveno dojavom
Pritom, protupravno prisvajanje imovine je najčešći oblik prijevare, u 52 posto slučajeva, zatim mito i korupcija (31 posto), dok je treći i brzorastući oblik prijevare računalni/kibernetički kriminal (22 posto).
Dok je na svjetskoj razini prevladavajući način otkrivanja prijevare dojava, istraživanje je pokazalo da je u Hrvatskoj dojavom ili pritužbom otkriveno svega 22 posto prijevara, a u odnosu na međunarodne iskustva, Hrvatska je ispodprosječna i u menadžerskim kontrolnim mehanizmima.
Čak 13 posto svih prevara je otkriveno slučajno, polovica organizacija ne posjeduje kontrolne mehanizme za otkrivanje prijevara, a svega sedam posto organizacija je u trenutku prijevare imalo SOS telefon ili drugi formalni mehanizam prijavljivanja, rezultati su istraživanja.
Tri četvrtine prijevara obuhvaćenih istraživanjem prijavljeno je u privatnom sektoru, dok ostatak otpada na državni i javni sektor. Pritom, sektor financijskih usluga je na prvom mjestu industrija koje su doživjele prijevare, s 32 posto, pri čemu taj sektor uključuje bankarstvo, financijske usluge i osiguranje.
"Iako je razumljiva inherentno veća podložnost ovog sektora prijevarama, navedeno može biti i rezultat razvijenije svijesti ovog sektora o rizicima prijevara, veće reguliranosti i posljedično veće i uspješnije angažiranosti u detekciji prijevara", napomenuto je u istraživanju.
