Poslodavci to obrazlažu prvenstveno kroničnim nedostatkom radne snage, a sindikati nespremnošću poslodavaca da radna prava rješavaju kroz kolektivne ugovore. Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber objasnila je na konferenciji za novinare nakon sjednice da se dnevno susreću s ogromni problemom nedostatka radne snage s obzirom na iseljavanje mladih, radno aktivnih te negativnu demografsku situaciju koja negativno utječe na tržište rada.
Mladi se iseljavaju u države s fleksibilnijim radnim zakonodavstvom i HUP već dugo tvrdi da rigidno radno zakonodavstvo ne doprinosi zaštiti radnih mjesta i zaposlenika, upravo suprotno, rekla je te dodala da upravo fleksibilno radno zakonodavstvo djeluje na otvaranje novih radnih mjesta, na dodatnu edukaciju, napredovanje zaposlenika i povećavanje njihova standarda.
HUP se zalaže i za smanjenje poreznog opterećenja rada koje je, ocijenila je Weber, u Hrvatskoj ekstremno. "Prosječno opterećenje rada od 42 posto praktički onemogućava bilo kakvo značajnije dizanje plaće koje mi apsolutno želimo", rekla je.
Poslodavci se zalažu i za povećanje osobnog neoporezivog odbitka sa 4 na 5 tisuća kuna te smanjenje porezne stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto jer smatraju da bi to najsnažnije utjecalo na povećanje plaća zaposlenika s najmanjim plaćama.
Weber je poručila kako njihovi zahtjevi za fleksibilizacijom
Zakona o radu (ZOR) ne znače i fleksibilizaciju u smislu davanja otkaza jer to pitanje, kaže, u trenutku kad fali radnika u svim uslugama nije relevantno.
GSV je danas raspravljao o izmjenama i dopunama ZOR-a koje je Vlada s prošlotjedne sjednice uputila u Hrvatski sabor na prvo čitanje, a nužne su zbog implementacije dviju EU direktiva - o transparentnim i predvidivim uvjetima rada i pomirenju radnog i privatnog kad je riječ o radnicima. Weber je ocijenila kako te izmjene i dopune ne doprinose modernizaciji tržišta rada, a kao posebnu manjkavost istaknula je diskriminiranje zaposlenika jer se članovima sindikata daju određene prednosti u odnosu na zaposlenike koji to nisu. "Nećemo isplaćivati božićnice i nagrade ovisno o tome jesu li članovi sindikata ili ne i u praksi ćemo ispraviti ovu nepravdu", rekla je te istaknula kako slijede daljnji razgovori "na novom i modernijem ZOR-u".
Predsjednik nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u ime sindikata rekao je kako današnja sjednica GSV-a nije donijela ništa novo u stavovima, dodavši kako ih sve zajedno očekuje nastavak dijaloga između prvog i drugog saborskog čitanja o izmjenama ZOR-a te rasprava o novom, cjelovitom ZOR-u. Suprotno stavu HUP-a, Sever ističe da je upravo prefleksibilni ZOR potaknuo iseljavanje i odljev radne snage. A sindikati, rekao je, traže njegovu dodatnu defleksibilizaciju jer se u Hrvatskoj malo toga od radnih prava rješava kroz kolektivne ugovore.
"Hrvatska još uvijek nije zrela za defleksibilizaciju ZOR-a jer je on nužan kako bi radnicima pružio nekakve oblike zaštite koje bi im u budućnosti trebalo jamčiti kroz nekakvo kolektivno pregovaranje. A kako je pokrivenost kolektivnim ugovorima (KU) u Hrvatskoj ispod 50 posto jasno je da nas čeka još puno posla", rekao je. Kad poslodavci u Hrvatskoj budu spremni pregovarati i dogovarati se kroz KU, tada će doista postati suviše neke odredbe ZOR-a, dodao je Sever. No, dok toga nema nužno je postojeći ZOR još dodatno defleksibilizirati i dodatno zaštititi radnike, poručio je.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da je Vlada svjesna kako će teško uspjeti sinkronizirati stavove poslodavaca i sindikata, ali smatra da su s predloženim izmjenama ZOR-a fleksibilizirali čitav niz zakonskih regulativa (olakšavanje dodatnog rada, fleksibilizacija radnog mjesta, definiranje platformskog rada). "Da nisu svi zadovoljni čuli ste i sada, ali svima je jasno, s obzirom na okolnosti koje se mijenjaju iz mjeseca u mjesec, da će biti daljnjih razgovora", rekao je Piletić.
